Iako se tijekom ove godine činilo nemogućim, tijekom subote kroz naplatnu postaju Lučko prošlo je 34.515 vozila, što je 283 vozila više nego lani. Iako razlika nije velika, jasno pokazuje da je protekli vikend bio najjači u ovoj godini i da se turizam barem donekle oporavio od koronakrize. U petak i subotu je pak kroz Lučko prošlo 72.116 vozila, što je 3,7 posto manje, a u nedjelju su se stvarale gužve na ulazima u Hrvatsku iz Slovenije; ponegdje su kolone bile duge i do sedam kilometara. Gužvi i povremenih zastoja bilo je na gotovo svim važnijim prometnim pravcima u smjeru mora.
U splitskoj se trajektnoj luci ovog vikenda očekivalo oko 70.000 putnika i 16.000 vozila dok je kroz tamošnji aerodrom prošlo 30.000 ljudi. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković je apelirao na Nacionalni stožer civilne zaštite da izmijeni uredbu o zabrani uplovljavanja brodova s više od 200 putnika, jer zbog toga kompanija MSC nije uvrstila Dubrovnik u program svojih kružnih putovanja. Dostavio je procedure koje koristi MSC te mjere koje će provoditi Lučka uprava i Grad Dubrovnik, a o svemu je izvijestio i čelnika Stožera Davora Božinovića te ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, piše Jutarnji list.
5 milijuna dolazaka, 33 milijuna noćenja
Unatoč problemima s kruzerima, ako se ovakav trend nastavi do kraja godine, hrvatski bi turizam mogao ostvariti bitno bolje rezultate od prognoziranih 30 posto u odnosu na lani, što je bila procjena aktualna u jeku širenja zaraze koronavirusom.
"Prije svega, ovogodišnje turističke rezultate valja staviti uvijek u kontekst pandemije koronavirusa. Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu godine, od 1. siječnja do 8. kolovoza, ostvareno više od pet milijuna dolazaka (40 posto lanjskog rezultata) i gotovo 33 milijuna noćenja što, za ove tržišne okolnosti, predstavlja odličnih 50 posto lanjskog rezultata mjerenog noćenjima u istom razdoblju. Od 1. do 8. kolovoza u Hrvatskoj je ostvareno više od 882 tisuća dolazaka (64 posto lanjskog rezultata) te oko 6,4 milijuna noćenja, što je visokih 70 posto lanjskog rezultata. Iako je teško iznositi konkretne zaključke, ako trenutačne tržišne okolnosti i trendovi neće biti značajnije promijenjeni, hrvatski bi turizam u ovoj godini mogao ostvariti između 40 i 50 posto lanjskog rezultata rekordne turističke 2019., naravno mjerenih u noćenjima i dolascima. Brojke su to kojima se do prije samo dva, tri mjeseca nitko nije nadao. Ipak, za konkretnije prognoze učinka ovogodišnje turističke sezone pričekajmo kraj kolovoza pa i posezonu, jer pred nama je još velik dio posla koji trebamo odraditi. Najbolje ovogodišnje rezultate ostvaruju Vir, Rovinj, Medulin, Poreč i Crikvenica. Ako se povoljna epidemiološka slika u zemlji nastavi, budemo li se svi nastavili pridržavati propisanih epidemioloških mjera, što je trenutačno najvažnija stvar za odvijanje turističkog prometa u zemlji, budemo li izbjegavali gužve u zatvorenom prostoru i nastavili se ponašati odgovorno, Hrvatska će na kraju ove ljetne turističke sezone biti pobjednik Mediterana", rekao je direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić.
Diskontirane cijene smanjile prihode
S procjenama HTZ-a slaže se i Boris Žgomba, predsjednik Uprave turističke kompanije Uniline i Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore. Iako, kumulativno gledano, Hrvatska po broju dolazaka i noćenja ostvaruje 50 posto lanjskog rezultata, on upozorava da to ne znači i 50 posto prihoda u turizmu.
"Sigurno je, međutim, da financijski rezultat turizma nije na razini 50 posto onog iz 2019. jer su gosti ove godine dolazili po diskontiranim cijenama", istaknuo je Žgomba. Dodaje da “možemo biti ponosni što je turistička godina otišla u pozitivnom smjeru”, s obzirom na katastrofične prognoze i poprilično malen broj gostiju početkom srpnja.
Žgombine riječi potvrđuju i dosad objavljeni podaci Porezne uprave. Lani su prihodi od turizma iznosili oko 10,5 milijardi eura, a od 24. veljače do 2. kolovoza ove godine u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane broj računa smanjen je za 45 posto, a iznos računa za 52 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Osim toga, u zadnjem tjednu srpnja je u odnosu na isti tjedan lani zabilježeno smanjenje broja računa od 21 posto, a iznosa računa od 28 posto. Uspoređujući pak četvrti i peti tjedan srpnja ove godine, vidljivo je povećanje broja računa u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane od pet posto i povećanje iznosa računa od 15 posto. No, čini se kako ti dobri rezultati neće spriječiti drastičan i očekivani pad domaćeg BDP-a.
"Ovi rezultati turizma isključuju prognoze ispod minus 11 posto, što znači da su prognoze od minus osam do minus 11 posto. posto i dalje relevantne. Trebalo bi još neko pozitivno iznenađenje osim turizma da bi pad bio manji od spomenutog intervala", zaključio je ekonomist Velimir Šonje.
