Najmanje 222 ljudi je poginulo, a 843 ih je ozlijeđeno nakon što je cunami pogodio obalu Indonezije na Sundskom prolazu. Broj žrtava stalno raste, mnogi se još smatraju nestalima. Razorni tsunami stigao je bez ikakvog upozorenja, a nagađa se kako mu je uzrok klizanje morskog dna nakon erupcije vulkana Krakatau.
Ova se tragedija dogodila tek tri dana prije godišnjice najgoreg tsunamija u povijesti koji se dogodio u Indijskoj oceanu 26. prosinca 2004. te odnio otprilike 275.000 živta u Tajlandu, Šri Lanki, Indoneziji, Maldivima, Indiji i u Somaliji, piše Express. Na nekim su dijelovima tada valovi bili viši od trideset metara i pred sobom su nosili sve što im se našlo na putu, nestajala su čitava sela.
Na Hvaru otkriveni tragovi tsunamija
Sredinom 2015. godine geolozi su na području Majerovice na Hvaru otkrili tragove tsunamija koji je prije 66 milijuna godina izazvao asteroid odgovoran za izumiranje dinosaura.
Veliki val pogodio je talijansku obalu 1627. godine, u 1667. godine su potresi u Dubrovniku i 1979. Crnogorskom primorju izazivali tsunamije. Budući da su potresi ipak bili slabiji, a more pliće, ali i zbog još niza drugih faktora, valovi nisu bili toliko visoki kao na Pacifiku. No valja naglasiti, ako bi se tsunami formirao u Jadranu, on bi u obalu udario puno brže te je pitanje bi li bilo vremena za evakuaciju, upozorili su svojevremeno stručnjaci sa Geofizičkog zavoda u Zagrebu, piše Express.
Voditelj istraživanja dr.sc. Tvrtko Korbar tada je kazao da je hrvatsko otkriće na određeni način slučajnost, no i da su postojale određen pretpostavke da bi se na srednjodalmatinskim otocima i u Dinaridima mogli naći tragovi toga.
Tsunamiji od deset metara redovni u Indijskom oceanu
"Znamo kolike su ljudske žrtve i materijalnu štetu izazvali tsunamiji visine desetak, dvadesetak metara. Tsunamiji u Japanu i Indijskom oceanu su geološki gledano redovni tsunamiji visine desetak metara. Ovaj kojeg je izazvao udar asteroida, odnosno urušavanje velikih količina materijala u Atlantski ocean, izazvao je tsunami koji je inicijalno bio visok vjerojatno između 300 i tisuću metara. Budući da je slabio prolaskom kroz Atlantik, ulaskom u tadašnji ocean Tetis i dolaskom do naše Jadranske karbonatne platforme, koja je bila oko 10 tisuća kilometara udaljena od mjesta udara asteroida u Yucatanu u Meksiku, procjenjuje se da bi visina tsunamija na samoj platformi bila između 30 i 100 metara", ispričao je Korbar i dodao da bi za preciznije određivanje trebalo koristiti dodatne znanstvene računalne simulacije.
"Procjene ovise i o tadašnjoj konfiguraciji obale i plitkovodne karbonatne platforme što je jako teško rekonstruirati. Sada postoje samo generalne sheme, odnosno generalna rekonstrukcija područja srednjeg Jadrana koji pokazuje da je na zapadnoj strani otoka Visa postojao duboki paleozaljev koji je pojačao tsunami koji je ostavio tragove na Hvaru", rekao je.
Realna opasnost za tsunami od deset metara postoji
Ipak, kazao je kako ne postoji mogućnost da naše područje ponovno pogodi tsunami tolikih razmjera.
"U tom dobu nije postojao Apeninski poluotok, nakon ovih geoloških promjena zadnjih 50 milijuna godina izdignuli su se planinski lanci Dinarida i Apenina, konfiguracija se promijenila i zato ne postoji mogućnost ovako velikog tsunamija, ali tsunami je samo jedna od posljedica takvih katastrofa koje se događaju svakih stotinjak milijuna godina. Naše kolege s geofizičkog odsjeka PMF-a bave se tsunamijima do visine desetak metara i realna opasnost za takav tsunami na našem području postoji, a to znaju stanovnici Vela Luke i drugih dubokih zaljeva", zaključio je Korbar.