Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u predvorju Gradske uprave u utorak je održao redovnu konferenciju za novinare.
Na početku je Tomašević kazao da je održana sjednica te da je imenovan novi član Uprave Holdinga, Dubravko Karačić, za područje financija.
"On ima više od 20 godina iskustva, ovlašteni je revizor, u Holding dolazi nakon desetljeća u ZABI, a prije toga je obnašao vodeće funkcije u reviziji i poslovnom savjetovanju. Imat ćemo četiri člana Uprave, on dolazi za financije. Iskoristio bih priliku da podsjetim na još jedan natječaj, traju natječaji za podružnice o čemu odlučuje Uprava", kazao je Tomašević.
Osvrnuo na i cijepljenje i testiranje. Kazao je da je Grad Zagreb točno na 75 posto cijepljenih u udjelu odraslog stanovništva. "Došli smo do tri četvrtine. 62, 6 posto je od ukupnog stanovništva dobilo barem jedno cjepivo", kazao je i dodao da Zagreb prednjači po cijepljenju u Hrvatskoj. "Podsjećam građane da uzmu i tu treću dozu kako bi pojačali zaštitu, bez obzira na sve rasprave o omikron soju", rekao je.
Puknuće vrelovoda
Komentirao je i puknuće magistralnog vrelovoda i kazao da je to u ingerenciji HEP-a kao državne tvrtke, ali da "naravno da utječe na kvalitetu života stanovnika Grada".
"To je u ingerenciji HEP-a, državne tvrtke, a ne grada. Čuo sam se predsjednikom HEP-a, oni rade na tome da se do kraja dana građanima vrati grijanje, na dva mjesta ima problema. Ovo ljeto smo imali dosta radova, potrebno je obnoviti i modernizirati vrelovodnu mrežu. Ovaj magistralni vrelovod je predviđen za saniranje u sljedećih nekoliko godina. Grad će biti partner HEP-u da se ide u tom smjeru. Trebamo obnoviti ne samo vodovodonu nego i vrelovodnu mrežu", rekao je Tomašević.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec govorila je o natječajima Grada za stipendijske programe. "Za stipendijski program su izdvojena 44 milijuna kuna. Novost je da nudi stipendije za studiranje, studijske programe koji su deficitarni, npr. studij medicine i sestrinstva, nastavnika matematike, fizike, predškolskog obrazovanja... Grad Zagreb će imati više od 1100 stipendista, što je oko 20 posto više. Zainteresirani se mogu javiti do 27. prosinca", kazala je Dolenec.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet je izvijestio o gradnji triju zgrada društvene namjene u Zagrebu: OŠ Miroslava Krleže na Kaptolu, OŠ Pongračevo na Selskoj cesti i trodijelnoj dvorani uz OŠ Dragutina Domjanića u Podsusedu.
"Sve škole, preostalih 13 na području Donjeg Grada su vrlo zahtjevne bile za obnovu jer se radi o arhitektonski vrijednim ostvarenjima koja je trebalo ojačati. Pomiriti zahtjeve nije bilo jednostavno. Takva je i škola Miroslava Krleže. Projekt je financirao Grad Zagreb, ali nastojat ćemo vratiti sredstva kroz Fond solidarnosti. S idućim polugodištem đaci se vraćaju u ovu zgradu. To je prva obnovljena školska zgrada", rekao je Korlaet.
'Treba uložiti u vodoopskrbnu mrežu'
Tomašević je potom ponovno govorio o puknuću vrelovoda. "Jučer u Zapruđu dva sata nije bilo vode jer je bio kvar na cjevovodu. U vodoopskrbnu mrežu treba uložiti, treba se sanirati", istaknuo je. Kazao je da se u Pongračevu jako puno gradilo, što je pored Selske te da "nije slučajno da baš tamo pucaju vrelovodi". "Planiramo s Hrvatskim vodama projekt 1,8 milijardi kuna u odvodnju Zagreba u sljedećih devet godina. To će biti modernizacija cjevovoda, drugačiji sustav koji će bolje detektirati gubitke, smanjenje gubitka vode u mreži jer imamo situaciju da uskoro nastupa EU direktiva koja će penalizirati gradove koji imaju ovako velike gubitke", rekao je.
Kazao je da se mora promijeniti mreža vrelovoda kako više ne bi dolazilo do ovakvih situacija. "Nema alternative, moramo nadoknaditi dosta vremena što se nije ulagalo, pa dolazi do pucanja. Povlačimo maksimum europskih sredstava. U Zagrebu ćemo sljedeće godine povući 40 posto više nego ove.
"Ne želim prizivati nevolju, ali činjenica je da je infrastruktura neadekvatna i treba se modernizirati, ne samo izmjenom cijevi nego i sustava koji bi bio manje ovisan o puknuću magistralnih cjevovoda i vrelovoda", rekao je zagrebački gradonačelnik.
Sljemenska žičara
Upitan kada će sljemenska žičara krenuti s radom, Tomašević je kazao da žičara ima sedam dozvola te da i dalje nedostaje jedna - ona o buci. "Po postojećem pravnom okviru ona se ne tretira kao prometna infrastruktura. Da je ona prometna infrastruktura, njeni decibeli bili bi u granicama dopuštenog", kazao je, dodajući da će se sutra na tu temu održati sastanak s predstavnicima ministarstva prometa i zdravstva.
"Možda uspijemo dobiti privremenu uporabnu dozvolu. Imamo proces dodatnih radova kako bi se dodatno smanjila buka i žičara se mogla što prije otvoriti", dodao je. "Krajnje je vrijeme, s obzirom na sezonu. Prošlo je previše vremena", kazao je, dodajući da nije sve u kontroli gradske uprave.
"Svima je u interesu da se žičara što prije otvori", rekao je. "Trudimo se da se to dogodi do Svjetskog skijaškog kupa. Komunikacija s institucijama je dobra, intenzivno smo razgovarali s Vladom, riješit ćemo to. Nekoliko milijuna kuna bit će upotrijebljeno za dodatne radove na saniranju. Žičara mora stalno biti u pogonu kako bi jamstva dobavljača opreme vrijedila, mora funkcionirati čak i bez putnika. Oprema je najskuplji dio žičare. Održavanje nas košta, ne znam koliko napamet, govorio sam o tome već. Bez obzira na to koliko je preplaćena i prevelika, svima je u interesu da se otvori, a posebno Gradu jer je financijski uteg. Žičara koja ne pridonosi i nema prihode je velik problem", poručio je Tomašević.
O mjeri roditelj-odgojitelj
Tomašević je, govoreći o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj, kazao da je u gradnju vrtića izdvojeno 15 puta manje sredstava nego za tu mjeru te kazao da nije točno da "mjera najednom nestaje".
"Nije riječ samo o smanjenju iznosa, već o omogućavanju stvari koje su bile zabranjene, a to je zapošljavanje. Zabranjeno je bilo i da djecu upišu u dječji vrtić. To se sada omogućava. Što se tiče pravnih analiza, radi se o odluci koja se zove Odluka o novčanoj pomoći, ne zakon, gdje ne postoje čak ni ugovori, nego rješenja, ne vidimo kakvo bi to bilo pravo da se garantira u idućih 15 godina", pojasnio je.
"Demografska mjera mora biti koordinirana. Nije dobro imati demografsku politiku koja se koristi na novčanim transferima. Imati dodatni novčani poticaj dovodi do depopulacije ostalih područja Hrvatske", rekao je Tomašević.
"Najavili smo prvo zaustavljanje prijave novih korisnika, najavili analizu, napravili je, najavili reviziju... Možemo raspravljati o demografskim učincima jer ovo je demografska mjera. Nije došlo do povećanja rođene djece u Zagrebu", dodao je. Kazao je da niti jedna stranka, osim stranke Bandić Milan 365, nije podržala tu mjeru. "HDZ je bio suzdržan, SDP protiv...", dodao je Tomašević.
"Na nama je odgovornost da u gradu u kojem kronično nedostaje vrtića, gdje imamo premalo odgojitelja, imamo premale prostore... dužnost nam je osigurati predškolski odgoj", poručio je.
Upitan kako se osjećaju roditelji koji sada moraju preokrenuti svoj život, Tomašević je odgovorio pitanjem: "Kako se osjećaju roditelji koji ne mogu svoje dijete upisati u vrtić?". Podsjetimo da je u subotu u Zagrebu održan još jedan prosvjed roditelja-odgojitelja u organizaciji Inicijative "Djeca su budućnost" uz poruku gradskoj upravi da ne ukida demografsku mjeru roditelj-odgojitelj, koju koristi gotovo 5800 roditelja s 20 tisuća djece. Sljedeći prosvjed najavljen je za subotu, 4. prosinca.
Tomašević je na samom kraju ponovno komentirao žičaru i poručio da je krajnje vrijeme da se to što prije riješi te da je pritisak sve veći kako ona ne bi postala "beskoristan spomenik".
