Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet na konferenciji za medije govore o rezultatima Gradske uprave u obnovi Zagreba nakon potresa.
"Iskoristio bih priliku da obitelji Anamarije Carević izrazim iskrenu sućut. Kada smo obnavljali školu Merz u koju je išla je naslikan mural na školskom igralištu u spomen njoj. Danas smo htjeli zaokružiti ono što smo radili na objektima u vlasništvu Grada Zagreba. Postoji jedna konfuzija oko odgovornosti za obnovu. Država je ta koja organizira obnovu privatnih zgrada i državnih objekata i infrastrukture, a Grad Zagreb je odgovoran da obnovi one u vlasništvu Grada: škole, vrtići, vodovodi, ceste… Doista različite vrste objekata"
"Četiri godine nakon potresa kao Grad smo ugovorili 207 projekata obnove koji će se financirati iz Fonda solidarnosti i od toga je 177 projekata obnove dovršeno. Od toga ono što je najkompleksnije su cjelovite obnove javnih zgrada jer su konstrukcijska ojačanja i u isto vrijeme i energetske obnove. De facto nove zgrade i često su rađene cjelovite obnove u pojedinačnim zaštićenim spomenicima kulture. Treba završiti još 30 objekata, uglavnom najkompleksnijih iz različitih aspekata"
U obnovu iz Fonda solidarnosti utrošeno 190 milijuna eura
"Iz Fonda solidarnosti EU Grad je uspio realizirati u dvije godine od lipnja 2021. do lipnja 2023. godine 190 milijuna eura. Kada smo preuzeli upravljanje, dočekali su nas ugovoreni projekti za 12 milijuna eura. Dignuli smo realizaciju na 190 milijuna eura. Da to nismo uspjeli država bi imala problem jer bi vjerojatno morala vraćati novac prema Europskoj komisiji. Grad Zagreb je dao veliki doprinos da se digne ta brojka kako se ne bi trebao vraćati novac. Ostatak novac je potrošila država za državne objekte i tako se nijedan euro nije vratio"
"Osobno smo vodili 107 sastanaka koordinacije obnove u Gradu Zagrebu. Želim zahvaliti svim zaposlenicima gradskih uprava i poduzeća. Vidjet ćete projekte, doista smo zapeli kako da što više iskoristimo priliku da se povuče novac jer je isto tako činjenica da ovih 30 kojih je ostalo treba financirati i realizirati. Neke od njih poput Doma sportova se ne mogu financirati iz Fonda solidarnosti već iz proračuna. Obnova Doma sportova bi trebala uskoro krenuti i očekujemo uskoro početak radova u vrijednosti 25 milijuna eura"
"Uz škole možda bih najviše istaknu o gradsko kazalište Gavella, Savski most, Sljemenska cesta koja se nije obnavljala desetljećima, Aleja Matije Ljubeka na Jarunu. Otkad je izgrađena nikad se nije obnavljala. To su ogromni projekti koje smo uspjeli obnoviti… Ponosni smo da smo završili 85 posto projekata i vjerujemo da ćemo to u najskorijem roku završiti i da će građani moći koristiti sigurne i moderne škole, vrtiće, da će mostovi preko Save biti sigurniji... Što se tiče obnove privatnih zgrada koju provodi država po Zakonu Grad sufinancira s 20 posto - u tom smislu smo osigurali oko 21 milijun eura ove i prošle godine. Nažalost, taj iznos nije realiziran od strane države. Ostalo je nešto novca u odnosu na ono što smo predvidjeli. Vidjet ćemo koliko će biti potrošeno ove godine"
Najgori segment obnove su zamjenske kuće - za koje je odgovorna država
"Dobra stvar je što su se prihvatili prijedlozi koje smo i mi imali da se prebace sve ovlasti na jednu instituciju - Ministarstvo graditeljstva. Predlagali smo i mogućnost samoorganizirane obnove pa refundacija obnove i tu vidimo pomake. Ono s čime nismo zadovoljni izgradnjom zamjenskih kuća u Gradu Zagrebu. To je segment obnove koji je najgore prošao u Zagrebu i nadamo se da će ga država ubrzati"
Riječ je preuzeo zamjenik Luka Korlaet.
"Bitno je reći da Fond solidarnosti nije vreća novaca u koji se posegne i uzme koliko vam treba. On je strukturiran u tri gradska i pet državnih poziva za zgrade različitih namjena i svaki projekt napravljen je po strogim pravilima Zakona o obnovi i Europskoj komisiji i prolazi dva filtera kontrole - gradski i državni. Ti projekti nisu mogli biti napravljeni tek tako nego po strogim pravilima. Primjerice, jedna cjelovita obnova škole je trebao zadovoljiti naputak da bude ojačana na tzv. razinu tri, a s druge strane gradnja je morala ostvariti energetske uštede od 20 do 30 posto. Ako to nije bilo zadovoljeno, EU novac smo mogli zaboraviti"
Uskoro opširnije...
