POGINULA DJEVOJČICA / Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'

Image
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'
  • Na današnje jutro Zagreb je probudio užas. Seizmolog: 'Jedino pozitivno što je taj potres donio...'

Ali, jedno je bilo sigurno - 22. ožujka u 6.24 sati Zagreb je pogodio potres od 5,5 stupnjeva po Richteru. Epicentar je bio sedam kilometara sjeverno od središta grada, u Markuševcu

Tajana Gvardiol

Tajana Gvardiol

Žena, majka, novinarka. Voli znati sve, a ne podnosi nepravdu. Pa ako je ne može promijeniti može ukazati na nju

22.3.2024.
6:00
Marko Lukunic/PIXSELL
VOYO logo

Na današnji dan prije četiri godine, bilo je to buđenje koje Zagrepčani nikada neće zaboraviti. Neki su to nazvali trešnjavom, neki tutnjavom, neki su rekli da su imali osjećaj da je eksplodiarala bomba..... Svatko je imao drugačiji glagol.

Ali, jedno je bilo sigurno - 22. ožujka u 6.24 sati Zagreb je pogodio potres od 5,5 stupnjeva po Richteru. Epicentar je bio sedam kilometara sjeverno od središta grada, u Markuševcu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo 35 minuta kasnije, uslijedio je još jedan, jačine 5,0, a u nešto više od 24 sata nakon prvog, zabilježeno je 57 dodatnih potresa.

Bilo je vrijeme pandemije... Prisiljeni na lock down i odjednom dogodilo se "kuršlus". Zagrepčani su morali izaći iz domova, a ne smije se van. Počeo je i padati snijeg. Odjednom su na ulicama grada stajali ljudi u pidžamama, na distanci, zbunjeni, prestrašeni, izgubljeni. Rodilje su stajale ispred bolnice u Petrovoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
građani, budite strpljivi /

Bandić o jakom potresu u Zagrebu: 'Najviše nastradale Nikolićeva, Gajeva i Đorđićeva ulica'

U potresu je život izgubila 15-godišnjakinja, a ozlijeđeno je 27 ljudi. Oštećeno je 25 000 objekata uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora i toranj katedrale. Šteta je procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna.

Narednih dana, tjedana, mjeseci, potres je bio glavna tema svih razgovora. Danas, mnogi ni ne žele misliti o toj temi, da ne bi "prizvali" novi, a Krešimiru Kuku potresi su posao i strast. Pitali smo poznatog seizmologa što misli, kakvo je danas stanje u Zagrebu:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Osim loših posljedica, zagrebački potresi potaknuli su obnovu i do sada se već mogu primijetiti učinci na društvo. Vidimo i škole u centru grada koje su konačno sigurne, koje su se trebale obnoviti i prije potresa. To je jedino pozitivno što je donio taj potres. Pozitivne pomake koji su se trebali napraviti i prije potresa", rekao je i dodao: "Bolje ikad nego nikad."

U Zagrebu je do kraja 2021. godine zabilježeno 3500 naknadnih podrhtavanja, od kojih je 3200 bilo u 2020. godini. Nakon toga, uslijedilo je mirnije razdoblje. U posljednjih nekoliko tjedana, seizmička aktivnost opet se osjeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ali, to je samo manja serija", umiruje stručnjak i objašnjava da su to i dalje posljedice potresa iz 2020. godine.

Na pitanje, koje potrese bi izdvojio u hrvatskoj povijesti, Krešimir Kuk podsjetio nas je na stravičan potres u Dubrovniku iz 1667. godine. Katastrofalan potres doslovno je razrušio cijeli grad i dobro je dokumentiran. Od tada se proučava područje Dubrovnika zbog potencijalne reprize. Nakon tako velikih potresa dolazi i do požara i do povlačenja mora, što se dogodilo i u Dubrovniku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje kako je moguće da ljudi nisu napustili područje, ne samo zbog uništenosti grada nego i zbog straha, Kuk kaže: "Grad je očito već tada bio od velikog značaja pa se uspio brzo i dobro obnoviti.".

Nakon toga, iako u Crnoj Gori, dubrovačko područje oštetio je potres iz 1979. godine. Potres kraj Stona 1996. godine uništio je pola grada i toga se još svi dobro sjećaju. Zagreb je dobro treslo 1880., 1905. i 1906. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Onaj koji je napravio najveću promjenu na našim prostorima je potres u Skopju 1963. godine. Bio je vrlo velike magnitude i bilo je strašno puno žrtava.

"Taj potres značajan je po tome jer se nakon njega u bivšoj Jugoslaviji promijenilo zakonodavstvo u smislu protupotresne gradnje. Javno i zvanično promijenili su se propisi koji su usmjeravali da gradnja bude protupotresna", podsjetio je seizmolog Kuk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od jačih potresa treba još spomenuti onaj u makarskom primorju 1962. godine i kod Imotskog 1942. godine.

Kuk kaže da je najsigurnije živjeti u Istri i dijelovima Slavonije. Iako, ako Italiju protrese, osjetit će se u Istri. Zadnji puta kad je bio potres u Furlaniji, osjetio se do Zagreba, ali nije bilo materijalne ni ljudske štete.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potresi koji su obilježili Hrvatsku

Dubrovnik - 7,6 po Richteru, 6. travnja 1667. godine. Poginulo je oko tri tisuće ljudi, a Dubrovnik je bio sravnjen sa zemljom.

Zagreb - 6,3 po Richteru, 1880. Dobar dio grada bio je razrušen. Mnogo ljudi je ozlijeđeno, a dvoje ljudi je poginulo, ljudi bez krova nad glavom bili su smješteni u barakama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zagreb - 5,5, 1905. godine i 6,1 po Richteru 1906. godine

Dubrovnik - 6 po Richteru, 1996. godine, uzrokovao je ozbiljnu materijalnu štetu na području Dubrovnika i Stona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zagreb - 5,5 po Richteru. 22. ožujka 2020. Poginula je djevojčica.

Sinj i Trilj - 6,7 po Richteru, 1898. godine. Poginulo je šest ljudi. Najviše su stradala mjera Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Područje Pokupskog, kraj Petrinje - 6,0 po Richteru, 1909. godine. Nakon tog potresa hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić ostvario svoje veliko otkriće postojanja zemljine kore.

Imotska krajina - 6,2 po Richteru, 1942. godine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Makarsko primorje - 6,2 po Richteru 1962. godine

Petrinja - 6,2 po Richteru, 2020 godine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od najrazornijih potresa u posljednjih 100-ak godina na ovom području Europe zasigurno je ovaj kojeg ćemo, nažalost, još dugo pamtiti. Potres kod Petrinje, kao jača reakcija na dan ranije, dogodio se 29. prosinca. Bio je magnitude 6,2 po Richteru, preminulo je sedmero ljudi, brojni su ozlijeđeni, gotovo da nema kuće koja nije stravično oštećena i skoro svi su ostali bez krova nad glavom.

Potres koji je promijenio gradnju u bivšoj Jugoslaviji

Skopje - Potres snage 6,9 po Richteru dogodio se 26. srpnja 1963. godine u glavnom gradu Makedonije. Skopje se treslo dvadesetak sekundi, a broj žrtava i danas izgleda zastrašujuće. Poginulo je 1070 ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

POGLEDAJTE VIDEO: Ovo dosad nismo doživjeli: Pogledajte strašne snimke užasnog potresa koji je zatresao Zagreb

FNC 18
Gledaj uživo 13.srpnja
VOYO logo