Na stranu politička strana priče afere Hotmail i odgovornost aktera - postavlja se pitanje kako je povjerljiva komunikacija potpredsjednice Vlade dospjela u medije?
I sama Martina Dalić misli da je objava njezinih mailova kazneno djelo. Slučaj češlja Državno odvjetništvo, dok stručnjaci sumnjaju kako je navjerojatnije netko iz skupine Borg - bio krtica.
Na odlasku iz Vlade Martina Dalić je zavapila: "Očekujem isto tako da će biti istraženo tko je točno objavio fragmente komunikacije potpredsjednice Vlade".
Odgovor na pitanje hoće li MUP uslišiti posljednju želju ministrice u odlasku i pokrenuti istragu, od ministra Božinovića danas nismo dobili, ali koalicijski partneri imaju svoje informacije.
"Imam neke informacije da traže materijale, tako da su svoj posao već počeli raditi", otkrio je danas predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.
A istraga bi trebala dokazati je li u pitanju nekakav sofisticirani hakerski napad ili su mailovi u javnost pušteni ciljano.
"Moje mišljenje je da je jako mala vjerojatnost da je netko stvarno hakerski provalio na mail server i došao do tih mail poruka. Druga varijanta je da je izvršen neki napad tipa social engineeringa uz pomoć kojeg su došli ili do mailova ili do zaporki", pojašnjava Zlatan Morić, informacijski stručnjak.
Ipak, tvrdi način na koji su novinari došli do prepiske je vjerojatno puno manje dramatičan. Sličnog mišljenja odmah nakon izbijanja afere bio je i bivši šef SOA-ine prethodnice.
"Jedna od članica te grupe je slaba karika preko koje su ti mailovi ili što je već bilo predmet komunikacije iscurili vani", kazao je Smiljan Reljić, bivši ravnatelj SUZUP-a.
Ranku Ostojiću nije jasno kako su novinari bili brži od represivnog aparata. Proziva Sigurnosno obavještajnu agenciju koja je pretraživala elektroničku poštu Martine Dalić kada ju je Ivica Todorić optužio za prijetnje.
"Kako tada nije bilo vidljivo da postoje ne samo nezakonitosti nego situacije u kojima je vrlo jasno bilo da grupacija koju popularno zovemo Borg radi nešto što je apsolutno protiv interesa RH?", upitao je Ostojić.
No, Ostojića demantira Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu. Prema njemu, SOA za prikupljanje podataka u istrazi mora imat sudski nalog sa specificiranim ciljem potrage. U ovom slučaju su umjesto naloga imali zahtjev korisnika, odnosno nalog premijera i ministrice, ali ni tada nisu imali zakonske ovlasti pretraživati bilo što osim eventualne prijetnje Ivanu Crnjcu.
