Ured europskog javnog tužitelja pokrenuo je istragu protiv osam osoba, uključujući i ministra zdravstva i odgovorne osobe dviju zagrebačkih bolničkih ustanova, te dvije pravne osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, te pranja novca, priopćili su iz Ureda europskog javnog tužitelja.
Postoji osnovana sumnja da je, u razdoblju od lipnja 2022. do studenog 2024., prvoosumnjičenik, kao voditelj zločinačkog udruženja, povezao u zajedničko djelovanje četvero drugih članova zločinačkog udruženja, ciljem pribavljanja nepripadne imovinske koristi za dva trgovačka društva u kojima su osumnjičenici bili odgovorne osobe i stvarni voditelji poslovanja.
Jutarnji neslužbeno doznaje da je prvoosumnjičeni, kojega EPPO označava kao voditelja zločinačkog udruženja, kontroverzni poduzetnik Hrvoje Petrač. Petrač, međutim, navodno nije uhićen jer se trenutačno ne nalazi u Hrvatskoj.
Tko je Hrvoje Petrač?
Podsjetimo, Petrač je 2004. godine bio nalogodavac otmice Tomislava Zagorca, tada maloljetnog sina generala Vladimira Zagorca. Oteli su ga ispred njegove kuće na Pantovčaku. Tražili su otkupninu od 1.5 milijuna eura. Umirovljenom generalu pisali su da će "maloga ubiti, odsjeći mu ruku i poslati mu kući" ako ne plati, piše 24 sata. Zagorec je otmičarima predao pola traženog iznosa. Od druge polovice su odustali jer su shvatili da policija prati pošiljku. Tomislava su na slobodu pustili četiri dana kasnije.
Kasnije se saznalo da iza svega stoji upravo Petrač, koji je bio generalov kućni prijatelj i kome se Zagorec čak obratio za pomoć. Cijelo vrijeme bio je u inozemstvu, a uhitili su ga godinu i pol dana u Grčkoj. Do tada je već bio osuđen na šest godina u zatvoru.
U lipnju 2004. godine dospio je na popis osoba kojima je bio zabranjen ulazak u zemlje Europske unije. Haški tužitelji tvrdili su da je bio dio kruga koji je pomagao Anti Gotovini koji je tada bio u bijegu.
EPPO u svom priopćenju navodi kako je svrha njihovog kriminalnog djelovanja bila osigurati da jedno od ovih trgovačkih društava bude izabrano za prodaju medicinskih robotskih uređaja bolničkim ustanovama na području Republike Hrvatske, a što su ostvarivali davanjem i obećanjem davanja novčanih nagrada relevantnim dionicima sustava javnog zdravstva u zamjenu za osiguravanje financiranja nabava ovih uređaja po neosnovano uvećanim cijenama. Osnovano se sumnja da su dali ili obećali dati nagrade za manipulacije postupcima javne nabave kako bi osigurali isključenje tržišnog natjecanja u korist osumnjičenog trgovačkog društva, izradom tehničke dokumentacije koja je uključivala tehničke specifikacije medicinskih robotskih uređaja koje je samo ovo osumnjičeno trgovačko društvo moglo zadovoljiti.
Drugi osumnjičenici su nudili i predavali mito relevantnim dionicima sustava javnog zdravstva, uključujući i ministru zdravstva i odgovornim osobama više bolničkih ustanova na području Republike Hrvatske, kako bi poduzimali radnje pogodovanja vezano za zaključivanje ugovora za projekte bolničkih ustanova uključene u hrvatski “Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021 – 2026”, financiran iz proračuna Europske unije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, ali i za druge projekte financirane iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Osnovano se sumnja da su osumnjičenici, u najmanje četiri navrata, poduzeli radnje radi osiguranja plasmana medicinskih robotskih uređaja osumnjičenog trgovačkog društva. U slučaju Kliničkog bolničkog centra Split, nabava u okviru projekta “Nabava sustava za robotsku kirurgiju”, procijenjene vrijednosti 4.850.000,00 eura i u cijelosti financiranog iz proračuna Europske unije, nije dodijeljena osumnjičenom trgovačkom društvu, usprkos mitu ponuđenom odgovornoj osobi u okviru ove bolnice i činjenici da je ministru zdravstva obećana novčana nagrada u zamjenu za pogodovanje osumnjičenom trgovačkom društvu. Obzirom je odgovorna osoba u okviru bolnice odbila ponuđeno mito, u navedenom slučaju nije došlo do stjecanja nepripadne imovinske koristi na štetu proračuna Europske unije.
U preostala tri slučaja, riječ je o nabavi operacijskih mikroskopa za potrebe Kliničkog bolničkog centra Osijek, Klinike za dječje bolesti Zagreb i Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice. U sva tri slučaja, postoji osnovana sumnja da je ministar zdravstva, u zamjenu za primljeno mito, izdavao odobrenja za nabavu ovih operacijskih mikroskopa po neosnovano uvećanim cijenama, te osigurao sredstva za financiranje javne nabave. S druge strane, odgovorne osobe navedenih bolničkih ustanova u Zagrebu, su u zamjenu za primljeno mito izrađivale dokumentaciju o nabavi prema tehničkim specifikacijama proizvoda koje je na području Republike Hrvatske distribuiralo jedino osumnjičeno trgovačko društvo.
Budući da je jedini ponuditelj u takvim postupcima javne nabave bilo osumnjičeno trgovačko društvo, operacijski mikroskopi su kupljeni za cijenu koja je neosnovano uvećana za 619.582,64 eura, na štetu Državnog proračuna Republike Hrvatske.
S ciljem da prikriju tragove stjecanja nepripadne imovinske koristi, članovi zločinačkog udruženja su u ime drugog osumnjičenog društva izdavali račune s nevjerodostojnim sadržajem kako bi stvorili privid da je nepripadna imovinska korist osnovano i na zakonit način doznačena na račun tog osumnjičenog trgovačkog društva, stoji u priopćenju EPPO-a.
Jutarnji neslužbeno doznaje kako se Beroš tereti da je za nabavu spornih uređaja po bolnici (Vinogradska, Klaićeva i KBC Osijek) uzeo mito od 25.000 eura, ukupno 75.000 eura.đ
Uhićenje ministra zdravstva Vilija Beroša: Tijek događaja možete pratiti OVDJE.
