Žitelji svih država bivše Jugoslavije, osim Slovenije, godinama su bili najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj. Peto mjesto na listi držali su obično Albanci, ponekad i Ukrajinci. No, ove godine to su - Nepalci.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ove su godine do 1. rujna izdane ukupno 52.873 radne dozvole za strance, od toga 2388, odnosno svaka 22. Nepalcima. U isto vrijeme 2019. u Hrvatskoj je radilo svega 480 državljana Nepala. Dakle, broj državljana te triput veće i sedam puta mnogoljudnije azijske zemlje, koji su došli raditi u Hrvatsku upeterostručen je, piše Novi list. Naime, MUP je izdao sličan broj radnih dozvola 2019. i ove godine.
Susjedi i dalje najbrojniji
Čini se kako je došlo vrijeme da radnici iz udaljenijih zemalja potraže sreću u Hrvatskoj, kao što to Hrvati čine u starijim i mnogo razvijenijim članicama Europske unije. Ipak, među inozemnim radnicima i dalje dominiraju oni iz Bosne i Hercegovine. Do 1. rujna radnu je dozvolu dobilo njih 20.232. Slijede Srbi s 9829 izdanih radnih dozvola, potom Kosovari s 5001 i Makedonci s 4361 dobivenom dozvolom.
Najviše radnika, čak njih 25.606 iz država koje nisu članice Europske unije ili Europskog gospodarskog pojasa, zaposleno je u graditeljstvu, što je porast u odnosu na prijašnje godine. Svaki peti radnik u graditeljstvu je stranac. Istodobno, broj zaposlenih stranaca u ugostiteljstvu i turizmu pada, pa su tako do 1. rujna izdane 13.833 radne dozvole. Na ova dva sektora otpada gotovo 75 posto ukupnog broja izdanih radnih dozvola.
Oporavak gospodarstva
Za novo je zapošljavanje izdano 26.645 dozvola, produljeno je njih 15.055, a u sezonskom se radu okušalo 11.173 stranaca. Ove su godine izdane 824 dozvole manje nego 2019., ali i četvrtina više nego prošle godine, što pokazuje trend oporavka gospodarstva, ali i negativnu činjenicu da ćemo se u graditeljstvu i turizmu sve manje moći oslanjati na domaću radnu snagu.
Vrijedi dodati kako je ovo prva godina u kojoj nisu postojale kvote za uvoz radnika iz inozemstva. Poslodavci su samo trebali zatražiti od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje test tržišta rada, kojim se utvrđuje ima li ili nema dovoljno domaćih radnika u pojedinim zanimanjima. Za deficitarna zanimanja trebali su pribaviti samo pozitivno mišljenje HZZ-a, a niti jedan od ta dva dokumenta nije potreban pri produljenju radne dozvole ili sezonskom zapošljavanju stranih radnika.
