Ima li razlike između domaćeg radnika i Nepalaca za koje se prije nekoliko dana pogrešno mislilo da su robovi na Visu - postavlja pitanje Slobodna Dalmacija u svome tekstu konstatirajući da bi pogriješio svatko tko bi rekao da nema razlike, jer su Nepalci radili za veći novac nego što rade tisuće Hrvata.
Mjesečne plaće radnika iz Nepala na Visu iznosile su po 4000 kuna, a Nepalci su poslodavca prijavili policiji zbog neisplate plaća te su pred sucem istrage splitskoga Županijskog suda izjavili da su spavali na podu nekakve barake bez sanitarnog čvora. No, potvrdili su da su dobivali redovito hranu, da im je poslodavac ponekad kuhao i s njima jeo te da im nije ograničavao kretanje, nego ih je samo upozorio da ne idu u mjesto kako ih netko ne bi prijavio policiji dok im on ne sredi dokumente.
60 posto zaposlenih ima plaću manju od prosječne
U Hrvatskoj je u travnju svaki deseti zaposleni zarađivao manje od spomenutih Nepalaca, piše Slobodna Dalmacija. Točnije, 132 tisuće radnika za svoj su posao primili plaću manju od 3800 kuna. Manje od 7082 kune, kolika je u travnju bila prosječna plaća 1,3 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, dobiva njih 792 tisuće ili 60 posto zaposlenih. Njih 660 tisuća, prima manje od 5956 kuna, koliko iznosi medijalna plaća.
Prema podacima Državnog statističkog zavoda za ožujak prošle godine, 64.810 radnika ili 5,9 posto zaposlenih u punom radnom vremenu zaradilo je manje od 3400 kuna plaće, koliko iznosi ovogodišnja minimalna plaća te je vjerojatno njihov udio sličan i ove godine. A prema anketi o potrošnji kućanstava u 2019., prosječni izdaci za potrošnju iznosili su 93.522 kune po kućanstvu, ili mjesečno po 7793 kune, što ne može podmiriti ni trenutačna prosječna plaća od 7082 kune. Najveći udio u tim izdacima čini prehrana, 26 posto, Kad se podmire troškovi hrane, režija i komunikacija (ukupno 3158 kuna) od plaće ostaje ostaje 842 kune za sve ostalo: prijevoz, gorivo, odjeću, obuću, ljekarne, održavanje stana, rekreaciju, kulturu, kave…
Skoro 1,5 milijun Hrvata jedva sastavlja kraj s krajem
Drugim riječima, hrvatske plaće i mirovine su takve da je u riziku od siromaštva svaki umirovljenik samac ili s članom obitelji bez prihoda koji prima prosječnu ili manju mirovinu i zaposleni čovjek koji uzdržava obitelj s dvoje djece i zarađuje medijalnu plaću. U Hrvatskoj je takvih ljudi pretprošle godine bilo 742.644, piše Slobodna Dalmacija.
Tada je prag rizika od siromaštva za samce mjesečno bio 2710 kuna mjesečno, a za kućanstva s dvoje odraslih i dvoje djece mjesečno po 5691 kunu. Medijalna plaća 2019. je iznosila 5569 kuna, a trenutačna medijalna za travanj ove godine iznosi 5956 kuna. Prosječna radnička mirovina koju prima milijun umirovljenika trenutačno iznosi 2635 kuna. Zbog takvih primanja 1,44 milijuna građana ili više od trećine ima problema svakoga mjeseca sastaviti kraj s krajem.
