Procjenjuje se da se u Hrvatsku svake godine iz dijaspore vrati oko 10.000, samo posljednje tri godine njih 30.000 odlučilo se ipak za domovinu. Val povratka izraženiji je posljednjih godina, a posebno se osjeti interes povratka iz nekad "obećane zemlje" Njemačke.

Iz resornog Ministarstva demografije i useljeništva potvrđuju - većinom su to mlade obitelji, s dvoje i više djece, predškolske i rane školske dobi.

Ističu, jedan od glavnih okidača je kvaliteta života, potom su to društvene okolnosti u Njemačkoj te želja da djeca žive u okruženju u skladu s hrvatskim tradicionalnim vrijednostima. Zanimljivo, zamjetan je interes i Hrvata iz Latinske Amerike, osobito visokoobrazovanih.

U koje gradove se vraćaju?

"Područje koje je od osobitog interesa je Zagreb, Slavonija (naročito Osijek) te Splitsko-dalmatinska županija gdje je povećan interes za manjim mjestima u zaleđu", ističu iz Ministarstva.

IDEJE NA STOLU /

HZZ daje tisuće eura, a zahtjevi još prolaze: Evo kako do potpore koji mnogi ne koriste!

Dodaju i ovo - zanimljiv je i pojačan povratak hrvatskih iseljenika iz Australije i to druge generacije, a primijetili su i jači interes interes mladih znanstvenika, kako onih koji su zaposleni, tako i studenata koji nakon završenih studija žele živjeti i raditi u Hrvatskoj.

Gdje su Hrvati raspršeni po svijetu?

Procjenjuje se da u svijetu živi 3,4 milijuna ljudi hrvatskog podrijekla, kao i njihovih potomaka.

Najviše ih je u Argentini, Australiji, Austriji, Brazilu, Čileu, Kanadi, Novom Zelandu, SAD-u, potom u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Švedskoj te Italiji.

Zašto se vraćaju u domovinu?

"Na prvom mjestu većina povratnika ističe - sigurnost. Ona im je najvažnija i prva u odnosu na druge zemlje. Hrvatska se percipira kao relativno sigurna zemlja s niskom stopom nasilnog kriminala i stabilnim društvenim okruženjem. Za mnoge obitelji upravo je sigurnost djece - u školskom i širem društvenom kontekstu - jedan od ključnih čimbenika pri donošenju odluke o povratku", ističu sugovornici iz Ministarstva demografije.

'TO SAM PRVI PUTA ČULA' /

Arapi navalili u Zagorje, a pravilo je brutalno! Jasna: 'Na pola staze žena se rasplakala'

Također, u posljednjih nekoliko godina posebno se ističe obiteljska dimenzija povratka.

"Važan element predstavlja i vrijednosno i kulturno okruženje, uključujući i tradicijski kršćanski, odnosno katolički identitet koji je duboko ukorijenjen u hrvatskom društvu. Ekonomski razlozi prisutni su kao važan, ali najčešće ne i jedini faktor. Uštede i radno iskustvo stečeno u inozemstvu često služe kao temelj za pokretanje poduzetničkih aktivnosti ili rješavanje stambenog pitanja#, navode.

Dio povratnika ocjenjuje da kapital i znanje koje su stekli u inozemstvu mogu iskoristiti za održiv standard u Hrvatskoj.

Poticaji za povratak: Potpore za samozapošljavanje

Kako bi dodatno potaknuli povratak, država dijaspori daje i "poguranac".

Tko se vrati i želi pokrenuti biznis, može iskoristiti mjeru "Biram Hrvatsku" koju dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Pojedinac može povući maksimalno 27.000 eura za pokretanje svog posla, a cilj je posebno potaknuti povratak u krajeve koji su demografski oslabljeni, odnosno gdje je manje stanovnika. To se odnosi na ruralna područja Slavonije, potom zaleđe dalmatinskih županija, na Banovinu, Kordun, Liku, Gorski kotar i otoke.

NEVJEROJATNA ŽIVOTNA PRIČA /

Stigla iz milijunskog grada, zasadila 10.000 lavandi u pustoši Banovine: 'I sad mi stižu ljudi iz cijelog svijeta'

Porezno rasterećenje povratnika

Tu je i dodatno porezno rasterećenje - svatko tko je bio najmanje dvije godine vani i vratio se, ima pravo na oslobađanje plaćanja poreza na dohodak u razdoblju do pet godina. Ministarstvo demografije pojednostavilo je i proceduru povratka.

Naime, donošenjem Zakona o strancima, koji je stupio na snagu 15. ožujka prošle godine. Propisana je nova svrha privremenog boravka pod nazivom "useljavanje i povratak hrvatskog iseljeništva" uz potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva koja se izdaje na dvije godine. Olabavili su uvjete za dobivanje potvrde o boravku, a nakon tri godine može se regulirati i stalni boravak u Hrvatskoj.

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

"Važno je istaknuti da po odobrenju privremenog boravka hrvatski iseljenici imaju pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje kroz osnivanje obrta ili tvrtke, pravo na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe, obrazovanje i studiranje bez potrebe ishođenja posebne dozvole od policije, kao i da mogu podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo", ističu iz ministarstva.

Povratak u domovinu i stambeno zbrinjavanje

Tko se vrati, može dobiti poticaje i za dobivanje krova nad glavom. Naime, od 23. prosinca 2025. omogućava se stambeno zbrinjavanje hrvatskih povratnika i useljenika koji se žele trajno naseliti u Hrvatskoj. Po prvi put se iseljenicima i povratnicima omogućava pristup fondu nekretnina.

Dodatno - dijele se i stipendije za učenje hrvatskog jezika, svake godine objavljuje se natječaj. Lani je dodijeljeno 500 stipendija, a one pokrivaju trošak tečaja hrvatskoga jezika, potom se subvencionira i prehrana za dva obroka dnevno, a dobiva se i naknada za smještaj u studentskom domu ili privatno u iznosu od 400 eura mjesečno.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Učenje hrvatskog jezika

"Vrijednost Programa učenja hrvatskog jezika u ovoj godini godini iznosi 1.568.000 eura. Već tradicionalno se provodi na šest sveučilišta - u Zagrebu, Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru i Splitu. Iz ministarstva potvrđuju da je zanimanje za tečaj hrvatskog sve veći.

"Po prvi puta od uspostave institucionalne brige za skrb o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnutkom Ministarstva demografije i useljeništva stipendistima – polaznicima učenja hrvatskog jezika omogućen je pristup zdravstvenom osiguranju na način da im ministarstvo podmiruje jednokratni novčani iznos za stjecanje statusa osigurane osobe HZZO-a", napominju.

Dodaju i ovo: " U cilju daljnjeg jačanja i poticanja brže integracije hrvatskog iseljeništva u Republici Hrvatskoj proveden je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za hrvatsko useljeništvo u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2025. godinu u iznosu od 200.000 eura te je doneena Odluka o dodjeli financijskih sredstava za posebne potrebe i projekte od interesa za hrvatsko useljeništvo za 2025."

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Ideje na stolu: Kristijan Buzo; Tajna potpora koje mnogi ne koriste: HZZ daje tisuće eura, a zahtjevi još prolaze!