Tuče, a nakon toga suše koje su pogodile Hrvatsku, nanijele su velike štete poljoprivrednicima, a urod njihovih poljoprivrednih kultura zbog svega bi mogao biti manji nego prijašnjih godina. To bi, uz sve probleme koje imamo, mogao biti dodatni okidač za podizanje cijena na jesen. U Net.hr-ovu studiju gostovao je dr.sc. Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je komentirao najavu o dodatnim poskupljenjima hrane.
Odmah na početku komentirao je najave kolika bi mogla biti poskupljenja. "Nažalost nemam onu staklenu kuglu koju vrlo često vidimo preko noći kada neki govore što će biti, ali ono što je za očekivati da će doći do porasta cijena, iako već sada ove cijene koje su na tržištu, one su ukalkulirale ne samo nedaće ovih godina, nego izgleda i nedaće sljedećih godina", rekao je profesor Grgić u studiju Net.hr-a.
Stampedo povećanja cijena
"Došlo je do jednog stampeda povećanja cijena, kojima se nazire kraj da će reagirati potrošači. Ovo što se sada događa, nitko ne dobiva, svi gube gledajući dugoročno. Sigurno će doći do povećanja cijena", istaknuo je Grgić.
Na pitanje koje su poljoprivredne kulture najviše stradale ove godine, Grgić ističe da će proizvodnja skoro svega biti manja nego prošle godine, jer je ova godina atipična ako gledamo Hrvatsku.
"Imamo države u Europi koje nisu bile zahvaćene ovakvim sušama, primjerice Poljska, Slovačka, Češka. Imamo ove godine tu nesreću da je baš Hrvatsku pogodila ta nedaća, problem nedostatka padalina, a to nije ništa drugo nego nastavak onoga što smo započeli oko Božića, a to je nedostatak snijega. Već tada smo počeli crpiti rezerve vode", kazao je Grgić.
Na pitanje može li cijena kukuruza dostići četiri kune, kako se počelo govorkati među poljoprivrednicima, Grgić kaže da to nije realno jer je to četiri puta više od cijene po kojoj se kukuruz prodavao.
"Što će biti u listopadu, studenome, teško je govoriti, ali nema razloga da cijena kukuruza ode toliko gore. Odnosno, taj kukuruz nema tko kupiti za takvu cijenu. Niti naši stočari, a niti na svjetskom tržištu neće doći do takvog skoka cijena", kazao je, dodajući da su to spekulacije.
"Ono što danas znamo da bi proizvodnja kukuruza u zrnu mogla biti manja za nekih 15-20 posto, što nije dobro", rekao je.
"Cijena kukuruza bit će nešto viša… kolika, stvarno ne znam. Siguran sam da neće biti četiri kune", rekao je Grgić, pa dodao da cijena na nekom mikrotržištu može biti i veća, ali neke ozbiljne cijene neće baš tako otići gore.
Podsjetio je da su slične spekulacije bile i oko cijena pšenice pa se u svibnju govorilo da će cijena biti tri, četiri, pet kuna. Na koncu su se, dodaje, naši proizvođači neugodno iznenadili jer cijena nije bila tolika.
"Teško je prognozirati, ali te spekulacije nikamo ne vode", rekao je. Cijene vrlo često neracionalno idu gore, nema opravdanja kao i za naftne derivate, istaknuo je profesor Grgić.
Nestašice neće biti
Na pitanje kada bi se moglo znati koja će biti cijena kukuruza, Grgić kaže da ćemo to znati kada bude obavljena njegova berba i kada se pojavi na tržištu, odnosno kada se susretnu otkupljivači i proizvođači.
"Cijena je ona u danom trenutku koja se može postići. Sigurno je da su manji proizvođači u puno nepovoljnijem položaju od veći proizvođača. Pozicija u pregovorima oko cijene je posve drugačija, ali i troškovi su puno veći ako imate pet ili 10 hektara ili ako imate 100-200 hektara", rekao je.
Grgić je uvjeren da neće biti nestašice. "Proizvoda će biti, ali nestašice ne. Može se u nekim situacijama, ali vrlo kratkim, dogoditi, ali to će se vrlo brzo riješiti. Proizvoda će biti, ali bi mogli biti skuplji", rekao je.
'Ako trgovci ovako nastave, svi gubimo'
U intervjuu je istaknuo da niti trgovcima nije u interesu da dobivaju proizvode s visokim cijenama. "Bez obzira na njihovu maržu, njima se smanjuje kupnja u njihovim trgovinama. Trenutno netko zarađuje, ali dugoročno ako tako nastavimo, svi gubimo. A plaćaju uvijek potrošači", kazao je ovaj stručnjak, dodajući da potrošači plaćaju na dva načina.
"Oni snose taj trošak preko potpora koje se iz dohotka daju poljoprivredi i s druge strane plaćaju kroz viši proizvod. Do kada će i jedno i drugo? Ja jesam za to da postoji konsenzus da se pomogne proizvođačima, samo je pitanje žele li to naši građani? Žele li i dalje oni plaćati proizvode koji su skupi?", pita se profesor Grgić.
Zbog klimatskih promjena, u budućnosti se može očekivati sve više elementarnih nepogoda. Na pitanje postoje li neki dodatni mehanizmi osim samog klasičnog osiguranja kako da se poljoprivrednici zaštite od tih elementarnih nepogoda, Grgić kaže da je Ministarstvo poljoprivrede promptno reagiralo nakon strašnih tuča koje su nedavno pogodile jedan dio zemlje.
"Nažalost, nema nikakvih jamstava. Zato je poljoprivreda specifična. Vi ako imate najbolji staklenik, naiđe tornado i ne možete spasiti ništa. To će se ciklički događati, češće ili rjeđe, međutim nema tu nekih jamstava i zato je poljoprivreda teška i specifična proizvodnja", rekao je, dodajući da neke proizvodnje ipak moraju ići u zatvoreno te da nedostatak i višak vlage, odnosno vode preko retencija i jezera moramo čuvati kada ima više u skladištima, a kada ima malo da to koristimo za navodnjavanje.
Najviše plaća Europa
Na pitanje kada bi se moglo očekivati da će se tržište stabilizirati te hoće li se to uopće dogoditi u nekoj bliskoj budućnosti, Grgić kaže da naznake postoje i da znamo kada će se dogoditi.
"Morat će se stabilizirati geopolitički odnosi u Europi. Kada nestane tih događanja koji služe kao povod i opravdanje, sve do tada neće doći niti do stabilizacije cijena. Ne smijemo zaboraviti, sada već ulazimo u jedno krizno razdoblje. Najviše to plaća Europa i EU, a puno manje plaćaju neke druge države. I Europi je stalo da se to što prije stabilizira i da njezin zaokret poljoprivredne politike ipak ne bude mrtvo slovo na papiru nego da se okrenemo onome što smo proklamirali a to je zeleno, digitalno, održivo. Inače, ovako ćemo se ponovo vratiti pet koraka unazad", mišljenja je ovaj stručnjak.
Grgić kaže da su i rat, ali i pandemija pripomogli da imamo ova događanja koja imamo danas. "Neke procjene svjetske organizacije za hranu govorile su da u svijetu imamo 30-ak posto više proizvedene hrane nego što su potrebe. Ako bi došlo do smanjenja zbog svega što smo govorili, ne bi trebalo biti veće izražene nestašice hrane u svijetu nego što je do sada bilo", rekao je.
Kao što će kod nas najviše stradati oni s najmanjim dohotkom, ovo će se preliti globalno na države koje ionako imaju problem s hranom. "Problem hrane postaje ne problem pojedinih država, on postaje svjetski. Zbog svega ovoga što se događa, možemo očekivati velike migracije za hranom, za tlom i vodom", zaključio je dr.sc. Ivo Grgić u razgovoru za Net.hr.
