Svega dan nakon što su mjerne postaje diljem Francuske i Španjolske zabilježile rekordne temperature ove godine, plutača u blizini Balearskog otočja također je zabilježila rekord - temperaturu mora od 29 stupnjeva. Ekstremni kopneni toplinski val pokrenuo je i morski toplinski val koji još uvijek traje, tvrde istraživači.
"Nikada nije bilo tako intenzivnog morskog toplinskog vala tako rano u godini. Govorimo o 26 ili više stupnjeva Celzijevih i više na Balearskom moru 19. lipnja. To je brutalno", rekla je za Bloomberg Melanie Juza, istraživačica u Sustavu za obalno promatranje i prognoziranje Balearskih otoka.
Za razliku od kopnenih, morski toplinski valovi relativno su nepoznati znanstvenicima. Ipak, praćenje tog fenomena u posljednjem desetljeću dovelo je do zaključka kako se radi o ključnom signalu klimatskih promjena. Naime, oceani i mora su apsorbirali većinu atmosferske topline, djelujući tako kao spužve za globalno zatopljenje.
"Vidimo porast učestalosti jakih toplinskih valova sa svakim dodatnim stupnjem globalnog zatopljenja u usporedbi s promjenjivom učestalošću drugih vrsta ekstremnih vremenskih prilika. Morski toplinski valovi mijenjaju se brže od kopnenih toplinskih valova", rekao je Luke Harrington, viši znanstveni suradnik na Institutu za istraživanje klimatskih promjena Novog Zelanda.
Sposobnost zadržavanja temperature
Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća oceani su apsorbirali 93 posto topline uzrokovane stakleničkim plinovima. Još prije 30 godina oceani su izgubili mogućnost zadržavanja ugljičnog dioksida, zbog čega je određivanje razine njihova zagrijavanja i mogućnosti zadržavanja plinova od ključne važnosti za shvaćanje koliko će se brzo naš planet zagrijavati u budućnosti.
Visoke temperature zraka, malo naoblake i nedostatak vjetra pridonose nastanku morskih toplinskih valova, tvrdi Samuel Somot, voditelju regionalnog tima za modeliranje klime pri Meteo Franceu.
"Morski toplinski valovi događaju se povrh stalnog zagrijavanja oceana, što je povezano s globalnim zagrijavanjem. To je ono što morske toplinske valove čini duljima i intenzivnijima. Zato kada atmosferski uvjeti dovedu do ekstrema na moru, oni su viši nego što su bili prije nekoliko desetljeća", tvrdi Somot.
Utjecaj na ekosustav, ribarstvo i turizam
Službene definicije morskih toplinskih valova još nema, ali znanstvenici smatraju kako oni nastaju nakon pet ili više dana ekstremno visokih temperatura mora. Utvrdili su i da takvi toplinski ciklusi mijenjaju vertikalni tok vode, što utječe na sposobnost oceana da apsorbiraju toplinu i ugljični dioksid, ali i na kruženje hranjivih tvari.
"Utjecaji na morske ekosustave su razarajući. Oni uključuju izbjeljivanje koralja, štetu na morskim prerijama, štetno cvjetanje algi, masovnu smrtnost i migraciju morskih vrsta", rekla je Juza.
Zbog zagrijavanja mora trpe ribolov i turizam. Posljednji toplinski val dogodio se u vrijeme mriješćenja crvene tune, koja je poznata i skupa delikatesa diljem svijeta. Znanstvenici ne znaju kako će visoka temperatura utjecati na jajašca tune, ali znaju da šteti posidoniji, mediteranskoj algi, koja je mrijestilište za mnoge vrste riba.
"Izvlačenje pouka iz događaja, poput toplinskog vala 2012., ključno je za razvoj strategija prilagodbe koje će poboljšati postojeće kapacitete očuvanja morskih ekosustava i ribarstva u kontekstu klimatskih promjena", tvrde znanstvenici.
