Na tragu toga, Glas Slavonije piše kako smo zemlja koja je dio velikog srednjoeuropskog žitorodnog bazena, s izlazom na nezagađeno more bogato ribom, s razgranatom mrežom slatkovodnog ribnjačarstva i hvaljenim vinogradima, no ipak uvozimo čak i ono što sami u dovoljnim količinama proizvodimo.
Sustav pogoduje uvozu na štetu domaće robe
"Možemo proizvesti hrane za 18 milijuna potrošača, a otvorili smo tržište prema EU-u koje je vjerojatno od svih zemalja članica najotvorenije za proizvode Unije. Imamo cijeli sustav napravljen tako da pogoduje više uvozu nego prodaji domaćih roba", kaže stručnjak za tržište hrane Stipan Bilić.
Osječko-baranjski dožupan i stručnjak za poljoprivredu Željko Kraljičak upozorava pak na nevjerojatne podatke.
"Uvozimo filete šarana iz Vijetnama, zamrznutu ribu iz Skandinavije, vina iz Južnoafričke Republike, med, grah i češnjak iz Kine, začine iz Egipta, mlijeko iz drugih zemalja EU-a, a svinjetinu iz Danske i Nizozemske. Uvozimo čak i suhe šljive, i to iz SAD-a, povrće iz Španjolske, Egipta, Grčke, Italije, čak i slamu iz Mađarske", nabraja Kraljičak ističući kako podržava nastojanja novog ministra da se vrati povjerenje potrošača u hrvatski prehrambeni proizvod.
Uvoz loše, za zdravlje štetne hrane upropastio je, kaže, brojne domaće prehrambene sektore, počevši od mljekarstva nadalje, a istodobno je povećao broj oboljelih od raznih karcinoma.
"U takvom uvozu namirnice su se prodavale ispod cijene koštanja proizvodnje i urušile su najvažnije sektore hrvatske poljoprivrede – mesa, mlijeka, voća, čime smo smanjili vlastitu proizvodnju za potrebe vlastitog tržišta", napominje Kraljičak.
Jeftino mlijeko i mesna konfekcija sumnjive kakvoće
Neshvatljivi su i mljekarski paradoksi. Dok domaći mljekari masovno zatvaraju farme jer im se ne isplati raditi dok je pola litre flaširane vode skuplje od njihove litre mlijeka, na policama u trgovinama imamo mlijeko uvezeno iz EU-a već po cijeni od 2,79 kuna.
"Uistinu je bilo nerazborito dopuštati da se na tržištu prodaje mlijeko po 2,50 kuna plus PDV, a znamo da je domaća proizvodnja minimalno tri kune, što direktno ugrožava i primarnog proizvođača i prerađivača. Potom, tu je i uvoz mesa i mesne konfekcije sumnjive kakvoće i starosti, ako znamo da se prodaje tri puta ispod cijene koštanja hrvatskog proizvoda, a dosadašnji nositelji politika imali su potpunu informaciju i krili je od potrošača, štiteći tako uvoznički lobi i sve koji urušavaju domaću proizvodnju, direktno šteteći hrvatskim nacionalnim interesima", smatra Kraljičak.
Jabuke uvozimo iz Poljske, a imamo ih 'na bacanje'
I voćari se žale na prekomjeran uvoz, a predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić kaže kako uvozimo čak i jabuke koje najviše imamo.
"Uvozimo ih najviše iz Poljske jer je cijena najniža, a što nama nije potpuno jasno jer smo vidjeli njihove voćnjake – nisu super standardizirani. Vjerojatno zbog posebnih odnosa u ulaznim troškovima, što mi ne možemo otkriti. Uvoznicima nutritivna vrijednost tog voća nije važna, važna im je samo cijena", kaže Banjavčić.
Glas iznova dižu i svinjogojci tvrdeći da su najave ministra Tolušića na tragu njihovih zahtjeva.
"Nismo protiv uvoza, ne možemo biti Sjeverna Koreja, no reda mora biti u onome što naš potrošač konzumira. Ne može se stavljati znak jednakosti između lokalnog, svježeg proizvoda i nekog koji naše inspekcije ne mogu kontrolirati. Dobro je ministar rekao - zašto je nešto upola jeftinije - kaže predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije Goran Jančo dodajući da su trgovački lanci puni smiješno jeftinog svinjskog mesa.
