Od 14. listopada, skoro puna dva mjeseca, hrvatska Vlada je držala na snazi mjeru kojom je limitirala cijenu najprodavanijih naftnih derivata – eurosupera 95 i eurodizela. Cijena litre eurosupera 95 bila je fiksirana na 11,10 kuna, a eurodizela na 11 kuna. Razlog donošenju takve uredbe bila je zaštita potrošača uslijed naglog rasta cijena nafte i divljanja cijena naftnih derivata koje su sredinom listopada prijetile probijanjem psihološke granice od 12 kuna za litru goriva.
U Vladi su danas procijenili da naftni udar više ne prijeti potrošačima te su ukinuli Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, donesenu 14. listopada. Drugim riječima, od sutra će cijene naftnih derivata ponovno formirati tržište, a ne država.
'Već nekoliko tjedana cijena nafte pada'
Premijer Andrej Plenković se, dakako, pohvalio ovom mjerom kazavši da je zahvaljujući pravovremenoj reakciji spriječen udar na standard građana i gospodarstvenika. Također je najavio da će, ako bude bilo potrebno, Vlada ponovno posegnuti za istim instrumentom i limitirati cijenu goriva. Od sutra će, tako, litra goriva vjerojatno biti niža od 11 kuna, a postavlja se pitanje bi li bila niža već i prethodnih tjedana dok je na snazi bila Vladina mjera.
''To je možda točno za ovaj posljednji tjedan. Međutim, ta mjera traje već skoro dva mjeseca i na početku je sigurno djelovala smirujuće te ispunila funkciju'', kaže energetski stručnjak Igor Dekanić.
''Jedna od osnovnih funkcija svake vlade jest da stabilizirajuće djeluje i na ekonomiju i na politiku. Prema tome, ta mjera je sigurno ispunila svoju funkciju. S druge strane, Vlada je očito čekala da se uvjeri da cijene padaju, jer već nekoliko tjedana imamo pad cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. Jutros je cijena brent nafte bila ispod 80 dolara, a one američke oko 77 dolara za barel. To je skoro 20 dolara niže nego prije mjesec i pol dana. Očito se energetsko tržište stabiliziralo zbog smanjene potrošnje prouzročene očekivanim novim valom epidemije'', pojasnio je Dekanić.
'Potez koji će se Vladi vratiti kao bumerang'
S druge strane, ekonomski analitičar Damir Novotny intervenciju Vlade ne smatra dobrom. Uvjeren je da bi cijene naftnih derivata bile niže još dok je Vladina uredba bila na snazi.
''Jednostavno nije imanentno tržišnoj ekonomiji da Vlada intervenira u cijene. To je dio instrumentarija planskih, a ne tržišno orijentiranih ekonomija. Kako bi izgledalo da Vlada kaže da je i riba preskupa, a preskupa je, pa da joj idemo ograničiti cijenu. Tržišna ekonomija jednostavno ne funkcionira na takav način. Oni koji poznaju tržište nafte i njene oscilacije, znat će da je samo jednom u proteklih 20 godina, negdje tamo 2007. godine, potražnja bila veća od ponude. Dakle, svake godine se na tržištu nafte pojave viškovi nafte.
Sada je cijena bila špekulativna, očekivao se veliki rast cijena pa su veliki igrači na tržištu iskoristili priliku. No, u međuvremenu se cijena stabilizirala i stabilizirat će se i dalje. Cijene nafte imat će stabilnu cijenu prema odnosu ponude i potražnje. Ponavljam, već desetak godina količina proizvedene nafte veća je od potražnje. A ako na tržištu ima više robe, a manje kupaca, cijena mora pasti'', ističe Novotny.
On smatra da Vladina mjera o limitiranju cijene goriva nije išla u korist onih s nižim dohocima.
''Veću cijenu i više troškove nafte plaćaju oni s većim i skupljim vozilima koja više troše. Pa zašto bismo mi porezni obveznici tomu pogodovali? U konačnici, kada je limitirana cijena naftnih derivata na 11 kuna, mi porezni obveznici smo izgubili jer Vlada nije uspjela prikupiti poreze koje bi inače prikupila da je cijena nafte išla normalno gore. Bilo koja državna intervencija donese više štete nego koristi. Ovo je eklatantan primjer. To je jedan populistički potez koji će se na kraju dana vratiti Vladi kao bumerang'', dodao je Novotny.
No, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić kaže kako cijene ne bi bile niže bez vladine uredbe. "Želim demantirati neke izjave od jučer koje su išle za tim da bi u ovom tjednu cijena goriva u Hrvatskoj bila jeftinija bez vladine uredbe. To nije točno. Za cijeli ovaj tjedan, odnosno do sljedećeg ponedjeljka, cijene i eurodizela i eurosupera bile bi veće od onih koje smo propisali uredbom", kazao je Ćorić prije koji dan.
'Nemoguće je išta dugoročno predviđati'
Na pitanje što nas čeka u srednjoročnom razdoblju, kada je u pitanju cijena nafte i naftnih derivata, energetski stručnjak Dekanić kaže da je zbog pandemije to nemoguće reći.
''Nažalost, zbog pandemije očekivane cijene energije na robnim burzama najvećim dijelom se formiraju na temelju cijena sirove nafte. Cijena nafte je temeljena na stalnoj ponudi, koja ovisi o proizvodnim kapacitetima te oscilirajućoj potražnji koja je prouzročena očekivanjima. E sad, ako se očekuje novi val pandemije, onda se očekuje i slabiji gospodarski rast pa pada i potražnja za naftom, a onda i cijene padaju. Sve, zapravo, zavisi od pandemije. Imamo zatvaranja u mnogim europskim zemljama, imamo novi soj pa dok se vidi kakav je i hoće li izazvati zatvaranje širih razmjera, potražnja za sirovom naftom pada i smanjuju se cijene. I to je to. Nemoguće je išta dugoročno predviđati sve dok je ključ energetskih i svih ekonomskih zbivanja u rukama nepoznanice, a to je covid. Netko bi prije godinu, dvije rekao da je to 'crni labud'. Ovo je doista teorija crnog labuda'', napominje Dekanić.
'Kad uđemo u Šengen, točit ćemo u Sloveniji'
Novotny, pak, podsjeća kako slovenska vlada nije, poput hrvatske, intervenirala u cijenu goriva.
''Vi ste već prošloga tjedna mogli otići u Brežice i natočiti gorivo za 1,20 eura odnosno 10 kuna po litri. Kad uđemo u šengensku zonu i kada se integrira tržište, onda će potrošači koji su bliže Sloveniji ići tamo kupovati jeftinije gorivo koje nije opterećeno visokim trošarinama. Hrvatska vlada je opteretila cijenu goriva visokim trošarinama jer je iz toga gradila autoceste, a slovenska vlada ih je gradila novcem iz europskih fondova. Osim toga, nemamo dovoljno konkurencije na tržištu naftnih derivata. Ovdje vladaju dva-tri igrača i mislim da bi se Vlada više trebala boriti protiv tog naftnog oligopola, nego baviti se ovakvim intervencijama'', zaključio je Novotny.
