Ekonomski analitičar Damir Novotny, govoreći na televiziji N1 o Prijedlogu Državnog proračuna za 2022. godinu, kazao je da raste proračunska potrošnja. Podsjetimo, prijedlogom proračuna predviđeni su prihodi u iznosu od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna, dok je deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.
"Hrvatska ima najveću razinu proračunske potrošnje u odnosu na BDP u usporedbi sa svim državama istočne Europe. Oko 55 do 60 posto novostvorene vrijednosti kontrolira Vlada i to nije dobro. Nema dovoljno prostora u privatnom sektoru i zapravo se političkim odlukama usmjerava novac. Te političke odluke su najčešće pogrešne", smatra Novotny.
'Hrvatska će sigurno 2023. ući u monetarnu uniju'
Kazao je da će Vladine fiskalne politike nadzirati europski institucionalni okvir, a kada Hrvatska uđe u europsku monetarnu uniju, onda će se to nadzirati još i više.
"Velikih iskakanja iz te osnovne stabilizacijske linije neće biti. Hrvatska je prihvatila stabilizacijski sporazum iz Maastrichta koji osigurava koridor u kojem se Vladine politike smiju kretati, a da ne naprave veliku štetu sebi pa i monetarnoj uniji. Hrvatska će sigurno 2023. ući u europsku monetarnu uniju koja je vrlo stroga nakon grčke krize. Nadam se da se tu neće dogoditi nikakav eksces koji bi Hrvatsku izbacio iz ovih tračnica", naglasio je Novotny.
'Prognoze ekonomskog rasta nisu loše'
Govoreći o ekonomskom rastu, Novotny je rekao da prognoze nisu loše, ali da to nije zbog intervencija Vlade.
"Vlada će ovdje i ondje ubaciti novac, tu je i novac iz europskih fondova, ali ukupan iznos europskog novca koji ćemo apsorbirati je jednogodišnji proračun. To Vladin sektor u RH sprži u roku godine dana", ističe.
Novotny kaže da je Hrvatska ovu krizu preživjela u V-obliku.
"Ekonomija se relativno brzo vratila nazad, perspektive su pozitivne. Svi u Hrvatskoj vide neku perspektivu da će se krenuti naprijed u odnosu na 2009. i 2010. kad smo se šest godina izvlačili iz tog dubokog pada ekonomske aktivnosti", rekao je Novotny i dodao da bez privatnog sektora neće biti razvoja.
'Vlada bi morala pustiti više privatnog sektora u zdravstvo'
Tu je tvrdnju potkrijepio primjerom iz zdravstvenog sustava.
"Hrvatska je jedina zemlja EU-a koja ima značajnu dominaciju državnih bolnica. Država kontrolira bolnice, bolnički sustav je neučinkovit, stvaraju se ogromni dugovi. U covid-krizi su dali veliki doprinos, ali okvir je loš. Tek 10 posto usluga se pruža u privatnim bolnicama, a u Njemačkoj je samo jedna trećina bolnica u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu lokalne samouprave. Druga trećina su privatne, a treća trećina je u vlasništvu evangeličkih crkava. U tom kontekstu ne vidim neki zaokret u ovom proračunu, Vlada bi tu morala pustiti više privatnog sektora", smatra.
Novotny je komentirao i Vladinu odluku kojom je privremeno ograničena cijena naftnih derivata.
"Da Vlada nije intervenirala u cijene naftnih derivata, cijena bi bila niža danas, kao što je to u Sloveniji. Cijena nafte je narasla jer je potražnja bila velika, ali je sada pala. Nafte ima na tržištu, samo nije došla do potrošača", kazao je i naglasio da Vlada ne bi smjela bilo gdje intervenirati, a osobito ne u cijene jer se one moraju formirati po zakonitostima tržišta.
