Nacionalni stožer civilne zaštite danas je održao konferenciju za medije na kojoj je iznio nove detalje oko situacije s koronavirusom.
Uvodno se obratila Vera Katalinić-Janković i iznijela nove brojke zaraženih.
U posljednja 24 sata zabilježena su 4392 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 23.751.
Među njima je 1311 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 171 pacijent. U odnosu na jučer su 32 nova na respiratoru. U bolnice je zaprimljeno 167 bolesnika, a otpušteno 105. Do danas se oporavilo ukupno 429.563 osobe, a od toga 2997 u posljednja 24 sata.
Preminulo je 26 osoba u posljednja 24 sata, ukupna brojka preminulih je 9168.
Među 26 preminulih, 20 je bilo necijepljeno, a među 6 cijepljenih njih 5 je cijepljeno s dvije, a jedna osoba s jednom dozom.
Katalinić-Janković je kazalo da zaključno s 28.10.2021. utrošeno je 3.599.586 doza cjepiva, a cijepljeno je 46.92% ukupnog stanovništva, odnosno 56.21% odraslog stanovništva. Na dan 28.10.2021. utrošene su 13.292 doze cjepiva, a od toga su 5902 osobe cijepljene prvom dozom.
Nakon nje obratio se Krunoslav Capak, ranvatelj HZJZ-a.
"U zadnja 24 sata imali smo 4392 novooboljele osobe od 12207 testiranih. Prije tjedan dana imali smo 3258 novooboljelih od 10309 testiranih, a tjedan prije toga 1758 novooboljelih od 9228 testiranih. U prvih 5 dana ovog tjedna imali smo 17157 novooboljelih dok je to za prošli tjedan bilo 11533. U ovom tjednu bilježimo povećanje od 48,8 posto. U ovom trenutku Hrvatska ima prosječnu incidenciju 925,08, to je 14-dnevna stopa incidencije na 100 tisuća stanovnika. Najvišu ima Primorsko-goranska županija, a najnižu Istarska", kazao je Capak.
Hrvatska je u EU na 22. mjestu po 14-dnevnoj incidenciji, a što se tiče stope smrtnosti Hrvatska je na 21. mjestu, kazao je.
U zadnja 24 sata hospitalizirano je 167 osoba, od kojih 109 ili 65,3 posto nije cijepljeno niti jednom dozom.
32 novih je respiratoru u zadnja 24 sata, njih 26 ili 81 posto nije bilo cijepljeno.
3206 novozaraženih nije cijepljeno niti jednom dozom.
Beroš: 'Ohrabrujuće je da broj cijepljenih raste'
Nakon Capaka obratio se ministar zdravstva Vili Beroš.
"Jučer smo bili šampioni sigurnosti na Mediteranu, danas smo negdje blizu platoa 4. vala. Kako će biti sutra ovisi o stupnju procijepljenosti koji postignemo, pridržavanje mjera i ponašanju brzoširećeg delta soja ali i činjenici da dolazi hladnije vrijeme", kazao je Beroš.
Beroš je kazao da je ohrabrujuće da broj cijepljenih raste.
"Jučer je cijepljeno 13292 ljudi. Tako je bilo posljednji put krajem srpnja. U odnosu na prethodni četvrtak 21.10. kada je utrošeno 8712 doza radi se o porastu od 34,5 posto. U odnosu na četvrtak prije dva tjedna kada je utrošeno 6407 doza, radi se o porastu od 51,8 posto", kazao je Beroš.
Od 13292 doza jučer, 5902 doza odnosi se na prve doze.
Beroš je kazao da su u tijeku pripreme bolničkog sustava na krizu.
"Jučer smo na Vladi izvijestili da smo povećali kapacitete bolničkog liječenja. Poboljšavamo koordinaciju između izvanbolničke i bolničke Hitne. Ne znamo što nas čeka, i moramo biti pripravni", kazao je Beroš te dodao da je zato napravljen plan za aktivaciju Arene.
"Apsolutni prioritet i legitimni zajednički cilj je zaštiti osobe preko 65 godina, donijeli smo odluku o organizaciji i rasporedu rada izabranih liječnika obiteljske medicine. 40 posto naših sugrađana koji su stariji od 80 nije cijepljeno. Onima koji su stariji od 65 godina, njih 31,3 posto nije cijepljeno. 267.176 naših sugrađan je to. To su najizloženije osobe. Stoga je od osnovnog značaja doći do tih bolesnika. Obiteljski liječnici su obvezni u roku od 15 dana pozvati sve pacijente u dobi iznad 65 godine, a koji nisu cijepljeni, a to jedino mogu oni zbog GDPR-a, moraju ih nazvati i komunicirati situaciju oko cijepljenja. Ako ne uspiju, u daljnjem roku od 30 dana moraju obavijestiti naše starije sugrađane o cijepljenju", kazao je Beroš.
"Apeliram na sve starije sugrađane da otvore patronažnim sestrama i da se jave svojim liječnicima ili da ih sami nazovu i raspitaju se o mogućnosti cijepljenja. Cijepljenje u ovom trenutku spašava živote, a naša je obaveza to omogućiti", kazao je Beroš.
"Jučer je preminulo 26 osoba, 18 ih nije bilo cijepljeno. U proteklih tjedan dana preminulo je 177 starijih od 65 od kojih 97 nije cijepljeno, a u zadnjih mjesec dana preminulo je 536 osoba, od toga 455 starijih od 65 od kojih 326 nije cijepljeno", kazao je Beroš.
'Cjepivo visoko štiti od najtežih oblika bolesti'
Capak je kazao da trenutno dostupni podaci o učinkovitosti cjepiva protiv covida-19, iako postoje osobe koje su cijepljene, a obolijevaju, upućuju da su cjepiva učinkovita od hospitalizacija, teških oblika i smrti.
"Cjepivo visoko štiti od najtežih oblika bolesti, a ovo što je ministar govorio o osobama starijima od 65 koji čine dominantnu i isključivu skupinu onih koji su preminuli, među kojima ima i onih koji su cijepljeni, govori nam da je najvažnije da starije od 65 i one koji imaju komorbiditete što prije cijepimo", kazao je Capak.
"Sada je trenutak ako želimo stvarno zaštiti te starije da ih se kontaktira i razgovara s njima, a to trebaju napraviti oni koji ih smiju kontaktirati i koji s njima komuniciraju i inače", kazao je Capak.
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", kazala je da u Hrvatskoj ima oko 120 infektologa te da su zahvalni kolegama koji pomažu da se pandemija i epidemija iznese na najbolji način.
Kazala je da u svemu pomažu i specijalisti školske medicine te da spovećanim brojem djece koja su inficirana imaju velik obim posao.
"Liječnici obiteljske medicina su važni svima da cijeli ovaj novi val iznesemo na najbolji mogući način. Bitno je naglasiti da doista su stariji najvulnerabilniji, lakše će se inficirati, razboliti, imat će težu kliničku sliku, duže će ostati u bolnici i važno je da stariji sugrađani sada odluče da će se cijepiti", kazala je.
'Možemo biti prvaci u cijepljenju'
Markotić je kazala da su mjere i dalje jako bitne.
"Važno je napomenuti ponovno da su trudnice rizična populacija i da bi bilo pametno da sve žene koje planiraju trudnoću da se cijepe na vrijeme. Sad smo već dva mjeseca puni jer smo prva bolnica koja prihvaća covid bolesnike, ali pritisak postaje veći, puno teži bolesnici dolaze. Preksinoć u mom dežurstvu imali smo 240 pregledanih, imali smo preko 120 upalu pluća, naši rendgeni rade punoom parom, svaki drugi je imao ozbiljnu upalu pluća što može zahtjevati hospitalizaciju. Ujutro je županijska hitna zvala da imaju osobu u teškom stanju, preko 180 kilograma, visokorizičnu koju trebaju dovesti i koja bi trebala biti na intenzivnu. Za pola minuta se zove da imamo trudnicu koja je u teškom stanju i da treba hitno na odjel intenzivne. Tijekom noći se stanje pogoršalo, dijete je rođeno carskim rezom, ona je na respiratoru. Treći je bio bolesnik oji je trebao hitno ECMO i dolazio je s Rebra. Dubrava je pirhvatila bolesnicu sa županijskom hitnom, mi smo riješili ovo dvoje, i to situacije smo mogli izbjeći. Mi smo kao nacija izbjegli korona party u prvom valu jer smo bili složni, sad smo ne pred partijem nego tulumom i umjesto korona tuluma možemo imati cijepljenje tulum kao što smo jučer vidjeli na Velesajmu. Prvaci smo u sportu, možemo biti i prvaci u cijepljenju", kazala je Markotić.
"Tijekom prosinca će vjerojatno biti odobreno cijepljenje djece od 5 do 11 godina Pfizerovim cjepivom", kazala je Markotić.
"Zemlje koje se ističu kao primjer, Španjolska, Protugal i Italija, u dva navrata su lekciju dobile, tako da je kod njih porasla svijest o tome da se treba cijepiti i da se mjere trebaju strogo držati. Neki su koristili vojsku, ali najsvjetliji primjer zemlje koja je stabilna je Danska. imaju preko 85 posto procijepljenosti i pokušavaju doseći preko 90 posta. Ima problema u nižim socijalnim sredinama i mlađim ljudima, ali nemaju nikakvih mjera osim što kod liječnika i u staračkim domovima nose maske. Idu s trećom dozom, ali ono što je jako bitno, a možda se ne želi osvijestiti je ono što su rekli a to je ključno - njihovo stanovništvo je svjesno opasnosti od covida-19 i tako se ponaša", kazala je Markotić.
'Nema bolje mjere od cijepljenja'
Ministru Davoru Božinoviću je postavljeno pitanje zbog čega je i dalje primjena covid potreba sužena s obzirom na velike brojke novozaraženih.
"Koristimo covid potvrde u zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi i kad su veća okupljanja. Nismo išli preekstenzivno s covid potvrdama jer pratimo iskustva drugih zemalja koje su uvodile i strože mjere od covid potvrda. U ovom trenutku mi zaključujemo da s ovako niskom stopom procijepljenosti, kad govorite o zemljama koje su uvele covid potvrdu, velika većina ih je ostvarilo veliku procijepljenost stanovništva, rješenje je u tome da se ljudi cijepe. Nema boljeg rješenja i nema bolje mjere. Ta mjera je na snazi, ljudi se mogu cijepiti, ima dovoljno cjepiva, besplatno je i to je najjednostavniji način kako zaštiti sebe. Otvoriti tu mogućnost, kad govorimo i o šoping centrima i ugostiteljskim objektima, pitanje je u kojoj mjeri se to može kontrolirati. Činjenica je, kad govorimo o širenju virusa, covid potvrda je stanovita sigurnost, ali nema sto postotne sigurnosti, to vidimo po činjenici da se virus širi s puno blažim posljedicama kad su u pitanju ljudi koji su cijepljeni", kazao je Božinović.
Kazao je da je rješenje povećati obuhvat cijepljenja i striktinije kontrolirati mjere koje su na snazi.
"Činjenica je da smo krenuli s apliciranjem treće doze ne samo za starije i one koji imaju komorbiditete, već za sve. Pozvali smo sve koji su se cijepili prije više od 6 mjeseci da se cijepe trećom dozom. Ona je potrebna kako bi se podigao imunitet osoba koje su cijepljene. Treća doza je nešto što pomno pratimo, pogotovo na primjeru Izraela koji je s trećom dozom uspio smanjiti broj novozaraženih", kazao je Božinović.
"Trend povećanja o kojem govorimo, vidim što se objavljuje i komparira, primjerice listopad 2020. s današnjim danom, ono što je novo je da tada nije bila delta varijanta koja je puno brža, zaraznija, činjenica je da su se ljudi počeli ponašati malo opuštenije, da se slabo pridržavaju onih temeljnih epidemioloških mjera. Novi moment je cjepivo, ali imamo slabu procijepljenost. Kad sve to kompariramo, mi dolazimo u situaciju da ćemo morati pojačano nadzirati pridržavanje temeljnih mjera", kazao je Božinović.
Božinović je kazao da je u svim državama cijepljenje stvar individualne odluke te da ta odluka mora biti informirana odluka.
"Shvatili smo da je jedina protuepidemijska mjera koja može zaustaviti eksploziju širenja je totalni lockdown, ali to više nikome ne pada na pamet. Države koje su uvodile stroge mjere imale su rezultate kao naša ili još gore. Moramo se kao nacija naučiti da je ovo epidemija kojoj nitko u svijetu ne vidi kraja, nitko ne može predvidjeti što će se događati dalje. Jednostavno, moramo komparirati sve što drugi rade kako bismo donijeli odluke koje smatramo najoptimalnijima", kazao je.
U Hrvatskoj još nije dokazan delta plus soj
Capaku je postavljeno pitanje zašto HZJZ intenzivnije ne ide u kampanju cijepljenja i pozivanje roditelja da cijepe djecu stariju od 12 godina s obzirom da je porast zaraženih među tom dobnom skupinom.
"Čuo sam da je kampanja nedovoljna, da je pretjerana. Ovo što kažete da smo se trebali primiti toga da se djeca cijepe, mi to kontinuiramo radimo, i preko društvenih mreža i preko našeg weba, dajemo sajvete. Imamo i savjetovališta gdje se svatko može savjetovati jedan na jedan s našim epidemiolozima, pa i telefonski, svatko može dobiti informaciju i riješiti sve dvojbe koja ima oko cjepiva. Naravno da uvijek može bolje, ali informirali smo da bi trebalo cijepiti djecu od 12 do 18 godina, a uskoro će biti odobrena i pedijatrijska doza Pfizera za još mlađu djecu pa ćemo to objaviti kad do toga dođe", kazao je Capak.
Capak je kazao i da u Hrvatskoj nisu još dokazali delta plus soj.
"On se 10 posto brže širi od delte. Možemo i tu delta varijantu nazvati klasičnom delta varijantom. Nemamo potvrdu da je bolest teža ili da ima neke karakteristike na klasičnu delta varijantu", kazao je.
Komentirao je i problem s praćenjem kontakata zaraženih.
"Kad smo imali male brojke, call centri su se zatvorili, imamo one koji se odnose na informiranje vezano uz bolest i sve što se tiče covida. 113 centara radi, a contact tracing, epidemiolozi i njihovi pomoćnici uspješno provode, a ukoliko se pokaže potreba da se otvore centri za contact tracing, epidmeiološke službe to mogu napraviti kao što smo napravili u zadnjem velikom valu", kazao je Capak.
"Delta plus nije još raširen. Sporadičan je u EU, nešto ga je bilo u Velikoj Britaniji, od zemalja se referira Španjoslka i Italija, premali je broj da bi se moglo zaključiti postoji li razlika u kliničkoj slici u odnosu na deltu. Točno je da se brže širi, to treba imati na umu. Za sada nema prostora jer 99 posto prostora je okupirao delta, a delta plus, vidjet ćemo ovisnost o procijepljenosti stanovništva hoće li naći prostora da se proširi nakon delte", kazala je Markotić.
Ne razmišlja se o obaveznom cijepljenju za rizične skupine
Na pitanje razmišlja li se o obveznom cijepljenju skupinu koja je rizična, Beroš je kazao da o tome još ne razmišljaju.
"Hvala svima koji su od 65-69 godina u ordinacijama dosegli 90 posto cijepljenih. No, imamo i ordinacije koje su postigli obuhvat od 20 do 35 posto. Imamo analizu za svaku ordinaciju. U populaciji od 80 do 84 godina imamo u Primorsko goranskoj županiji i Splitsko-dalmatinskoj županiji procijepljenost od 84 posto, a u Domu zdravlja Šibenik samo 16 posto. Svjesni smo da jedino informirni razgovor ima smisla, za dogovor o cijepljenju potrebni su liječnik i pacijent. Vjerujem da će nova odluka donijeti rezultate", kazao je Beroš.
Božinović je ponovno komentirao covid potvrde i proširivanje njihove uporabe.
"Razmišljamo o svemu i o covid potvrdama. Trenutak i neka nova odluka će ovisiti o cijelom nizu parametara koje pratimo. Nastojim reći da moramo učiniti sve da se ljudi cijepe. I sam sam nedavno bio u nekim drugim zemljama u Europi, sve više se razmišlja o tome da se i covid potvrde ograniče samo na one koji su cijepljeni, pa će se vidjeti kad si cijepljen, kad ti je po znanstvenim analizama pao imunitet. Isto se odnosi i kad si prebolio covid. Mi jednostavno moramo na neki način, ne samo u Hrvatskoj, doći do toga da najveći dio stanovništva shvati da je ovo situacija koje se nećemo moći tako brzo riješiti. Znam da su svi na neki način umorni od epidemije, ali to ne znači da će ona nestati. Htjeli bismo postići ono što je postigla Danska, ukoliko građani ne prihvaćaju ono što je znanstvena činjenica i dokazano u ovoj epidemiji, teško da možemo napraviti velike iskorake. Mislim da je Kaić neki dan na ovo pitanje kazao o covid potvrdama da ekstenzivno njihova primjena može podići razinu cijepljenosti jedan ili dva posto, pitanje je kakvu ćete socijalnu cijenu platiti. Ako će biti potrebno, mi ćemo donijeti odluku koliko god teška bila", kazao je Božinović.
"Polovične mjere nisu najbolje mjere", poručio je Božinović.
Na pitanje očekuje li Stožer da će ljudi sami shvatiti da je cijepljenje najbolji izlazak iz krize, Beroš je kazao da se tome nadaju te da je neki znak toga i povećana gužva za cijepljenje.
"Preventiva je ključ svega, imamo cijepljenje, ono nas štiti od najtežih oblika bolesti", kazao je Beroš.
Božinović je kazao da covid potvrde nisu i ne smiju biti zamjena za cijepljenje.
"Jedino cijepljenje može ublažiti težinu ove epidemije. To je jasno svakome tko želi da mu bude jasno", kazao je.
Markotić o cijepljenju trudnica
Markotić je komentirala trebaju li se sve trudnice cijepiti protiv covida.
"Nije dobro iskomunicirano to još uvijek u javnosti. Sve žene koje planiraju trudnoću u ovoj situaciji bi bilo pametno da se cijepe prije nego ju ostvare. Imamo u Klinici tri rodilje, do jučer je bila još jedna trudnica, one su u teškom stanju. Jedno dijete od njih je srednje teško bolesno. To su opasnosti. Što se tiče cijepljenja trudnica ono za sada nije odobreno, dogodilo se da su se neke žene ne znajući da su trudne cijepile, i s njima je sve bilo u redu. Nakon što rode i dok doje mogu se cijepiti odmah. Ne tijekom trudnoće, prije da, poslije da", kazala je Markotić.
Komentirala je i kada bi se moglo dogoditi cijepljenje djece malđe od 12 godina.
"U EMI očekuju da će uspjeti pregledati dokumentaciju do 12 mjeseca i da će moći dati pozitivan odgovor, preporuku da se djeca mogu cijepiti. Pozitivni su jer je Američki centar za kontrolu lijekova i hrane izdao takvu preporuku", kazala je Markotić.
Kazala je i da je stav stručnjaka da se djeca trebaju cijepiti i da su potencijalne nuspojave, što se govori za dječake upala srcanog mišića, vrlo niske te da su te studije nekonzistentne.
"Puno je veća opasnost od obolijevanja nego od cijepljenja. Sve ide u smjeru da su ozbiljne preporuke da se djeca trebaju cijepiti. U nekim zemljama sama djeca inzistiraju da se cijepe ako roditelji imaju zadršku", kazala je.
'Nitko nema ideju da bi lockdown mogao dovesti do rješenja'
Stožeru je postavljeno pitanje o online nastavi i mjerama.
"Rečeno je da se dva dana ne bi išlo u školu. U ovom trenutku to je takva odluka i vjerojatno će ostati na tom tragu. Mogu ponoviti: svatko se treba čuvati od mogućnosti da se zarazi. Znamo koja su to događanja i koje su to situacije. Cijepljenje ne može biti zamjena za nepridržavanje mjera. Iako si cijepljen treba se pridržavati mjera. Ne sjećam se da je neka tema ovako zaokupila cijeli svijet takvim intenzitetom, a to traje već dvije godine. Svašta se objavilo, ima tu kontradiktornosti, da su nekad objektivne i neobjektivne, da ima teorija zavjere, ali zaključak struke je da se oni koji su u najvećom riziku moraju savjetovati sa svojim liječnikom", kazao je Božinović.
"Nitko za sada nema ideju da bi bilo kakva represija, strogi lockdown mogao dovesti do rješenja ove situacije. Svi jedinstveno, baš na svim tijelima, a to su razni dijelovi svijeta, uvijek se zaključi da jedino s čim se možemo boriti su epidemiološke mjere koje su jednostavne, a učinkovite, cijepljenje i tome nema alternative, kao i podizanje svijesti ljudi o tome. Nitko ne zagovara mjere. Kritizira se kaos koji se stvara i definira se da je problem što jedni te isti dežurni po društvenim mrežama, zagovaratelji strogih mjera u vrijeme kad je teška situacija su najglasniji. Kada to analizirate, vidjet ćete da čim netko uvede mjere da će ih oni napasti. Ne smijemo podlijegati situacijama kojima se stvara nered", kazala je Markotić.
Na pitanje što ako se situacija pogroša, Božinović je kazao da postoji cijeli arsenal mjera koje se mogu primijeniti ovisno o situaciji.
"Najvećim dijelom ovisi o tome koliko će brzo nacija shvatiti, ovi koji se nisu cijepili, a mogli su, da je to jedini način kako smanjiti negativne učinke ove epidemije i kako izbjegavati strožije mjere", kazao je Božinović.
Capak je kazao kako nema nikakvih novosti oko cjepiva Sanofi.
Markotić je i kratko komentirala novi lijek protiv covida.
"Što se američkog lijeka tiče, u tijeku je odobravanje, očekuje se da bi EMA mogla dati agenciju u prosincu. Na žalost, u poziciji sam da sam u ekspertnoj skupini u EU gdje smo prije tjedan dana donijeli popis desetak lijekova s prve liste i najviše potencijala, za pomoć, ne neke spektakularne rezultate. Ograničena sam da bih mogla previše komentirati ali generalno, lijek ima određen potencijal, daje se na usta, može biti praktičan, ali u ovom trenutku nema lijeka za covid. Nastavljamo svoj rad, pratimo sve što dolazi iz znanosti i struke, ali lijeka zasada nema na vidiku. Sve što je predloženo može pomoći, ali lijeka kojeg popijem kao antibiotik pa sam bolje, toga na žalost nema", kazala je.