Neočekivano dobri rezultati turističke sezone u srpnju i kolovozu ne odnose se na organizatore kongresa i putničke agencije. Oni svoj prihod realiziraju gotovo isključivo u pred i posezoni. To znači da im je u najintenzivnijem periodu proljetnim mjesecima, rad u potpunosti bio zabranjen, a s obzirom na posljednje mjere isto slijedi i u jesenskom periodu, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
„Jučerašnja odluka Stožera, poslana svim zdravstvenim ustanovama, kojom se do daljnjeg odgađa održavanje kongresa, simpozija, radionica, predavanja i drugih oblika stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika, zapravo je konačni čavao u lijes za poslovni turizam“, upozorava Jasmina Kanaš, predsjednica Zajednice poslovnog turizma Hrvatske gospodarske komore.
Kaže kako skupovi iz medicine čine većinu svih skupova u Hrvatskoj. „U našoj organizaciji zdravstveni protokoli mogu se poštovati u potpunosti, a sudionici su upravo oni koji su navikli primjenjivati puno strože protuepidemiološke mjere jer im o tome ovisi posao. Ne mogu se usporediti sa sličnim javnim okupljanjima jer se radi o edukacijama s posebnim naglaskom na profesionalno usavršavanje i razmjenu znanja na kojima nema mjesta zabavi. To posebno vrijedi za medicinske skupove koji po strogim etičkim kodeksima zabavne sadržaje ne smiju niti imati ili ih imaju u vrlo ograničenom obujmu", pojašnjava Kanaš.
Ostali su bez prihoda
No iz Zajednice HGK ističu da ne krive nikoga i svi imaju razumijevanja za trenutnu epidemiološku situaciju i mjere. „Svjesni smo da su razna događanja prva na meti kad se donose mjere. Ali nadamo se da će jednako razumijevanja biti i od strane Vlade s obzirom na to da su nam prihodi ove godine nula kuna kao direktan rezultat tih protuepidemioloških mjera. Dakle, nama ove godine uopće nije dozvoljeno da sami zaradimo i maknemo se s tereta države, a nismo navikli živjeti od pomoći“, nastavlja Kanaš te smatra da ne mogu imati isti tretman kao drugi koji su ipak nešto uspjeli raditi u ovoj godini teškoj za cjelokupno gospodarstvo na globalnoj razini.
„Mi ćemo to osjećati još godinama jer su edukacija zaposlenika, team building programi, insentivi i poslovna putovanja, prvi rez koji tvrtke naprave u recesiji i bez zdravstvene ugroze. Nakon recesije 2008. godine oporavak kongresnog turizma trajao je gotovo pet godina“, poručuje Kanaš.
Traže i bespovratne potpore
Osim mjera za radna mjesta koje očekuju u istom iznosu od 4000 kn koje su im dosad „držale glavu iznad vode“, iz Zajednice HGK predlažu i dodatne bespovratne potpore u iznosu primjerice 10% postotka prometa iz 2019. kao što je to napravila Danska kako bi obeštetila svoje organizatore. Neizvjesnost koju nosi nemogućnost utvrđivanja trenutka u kojem će pandemija biti okončana, veća je uz činjenicu da se mjere za potporu očuvanja radnih mjesta definiraju iz mjeseca u mjesec čime je onemogućeno dugoročno planiranje strategije za prevladavanje krize. Stoga se nadaju da će sljedeće odluke Vlade ići u smjeru donošenja mjera HZZ-a do travnja 2021.
Kongresna industrija i općenito sva poslovna putovanja, bitan su segment turizma, ali i ukupnog hrvatskog gospodarstva jer je po svojoj potrošnji i dugoročnoj stabilnosti značajan generator priljeva domaćim hotelskim kućama, kongresnim centrima, restoranima i prijevozničkim tvrtkama koje su u ovoj pandemiji najviše pogođeni. Prosječan delegat na stručnom usavršavanju troši značajno više nego odmorišni turisti, čak i do 5 puta, pa će gubitak za nacionalni prihod od turizma zbog neodržavanja kongresa biti utoliko veći.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
