Stočarstvo u Hrvatskoj stoji loše, priznaje to i sam ministar poljoprivrede. U prvom dijelu godine uvoz svinjetine devet je puta veći od izvoza.
No, stočari iz Petrinje ne odustaju. Uspjeli su od izumiranja spasiti autohtonu hrvatsku pasminu - banijsku šaru, i sad se nadaju nekim novim uspjesima.
Banijska šara je i službeno postala izvorna i zaštićena pasmina svinje. Uz crnu slavonsku i turopoljsku, treća je zaštićena vrsta svinje u Hrvatskoj.
"Bit će veće potpore za grlo svinje, bit ćemo konkurentniji na tržištu. Dobivali smo 500 kuna po krmači, kao za svaku krmaču, ali to nije to", kaže uzgajivač svinja Željko Horvat.
Koliko ćete sada dobiti?
"Sad bi trebalo bit oko 1200 kuna", dodaje Horvat.
"Unazad jedno 5 godina kad smo mi svi skupa krenuli ostale su jedinke koje smo uspjeli naći s obronka Zrinjske gore, Šamarice i Općine Dvor i toga svega skupa i to smo mi sve polako skupili ovdje", dodaje Mladen Čačić, predsjednik Udruge uzgajivača svinja Banijska šara.
Meso prodaju mesnicama, uglavnom na moru. Svinjci se nalaze u Srednjim Mokricama, a samo nekoliko kilometara dalje, u Petrinji, je tvornica Gavrilović s kojom nemaju suradnju.
"Spreman sam kao gradonačelnik napraviti partnerske odnose s Gavrilovićem i sa svim ovima koji su proizvođači da bi mogli napraviti dobru stimulaciju svega onoga što bi trebalo biti ono što je tradicionalno, nadam se da će to Gavrilović čuti", kaže gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović.
Svinjogojstvo je u Hrvatskoj već godinama na niskim granama. Ne proizvodimo dovoljno za svoje potrebe. Tako smo u prvih sedam mjeseci ove godine izvezli svinjetine u vrijednosti 10,7 milijuna eura, dok je uvoz čak devet puta veći. Od početka iduće godine bit će smanjen pdv na svježe meso, što bi još više moglo povećati uvoz.
"Ja bih rekao ne samo svinjogojstvo nego stočarstvo općenito. Nažalost danas vidimo rezultate zadnjih 10 ili 15 godina po meni loše politike kad govorimo o sektoru poljoprivrede. Ono što radi hrvatska Vlada i ministarstvo poljoprivrede se ne vidi danas nego ćemo vidjet to za neko duže vrijeme", ističe ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Sad se uglavnom svaki stočar pokušava snaći na svoj način, tako i vlasnici banijske šare vide dobru perspektivu.
"Mi s banijskom šarom trebamo raditi kobasicu i čvarak i to su novci, vi ako prodate prase za 1500 kuna od toga nema zarade", kaže Horvat.
Jer domaći suhomesnati proizvodi još uvijek drže isplativu cijenu.
