Za mjesec dana svi novi automobili s europskog tržišta moraju imati crnu kutiju.
Proizvođači u vozila moraju ugraditi uređaje koji pomažu u prikupljanju ključnih podataka iz prometnih nesreća. No, možda niste znali ali i brojni stariji automobili ovakve sustave već imaju.
„Ovo vidim kao neku zamjenu za svjedoke. Mi smo mogli izračunat ovu brzinu s kojom smo udarili, 30 i nešto na sat. Računskim putem, u simulacijskim programima. Bez problema to možemo. Ali ono što ne možemo nikad dobit u prometnim nesrećama je radnja vozača prije sudara“, kazao je Tomislav Kučinić, vozač u crash testu i asistent na Zavodu za prometno-tehnička vještačenja.
Pa tako sve što posljednjih pet sekundi prije sudara vozač napravi, zapisano je u maloj, zapravo srebrnoj, kutiji s čipovima. Nešto poput hard diska automobila koji bilježi čak 41 podatak.
„Nalazi se u centralnom dijelu vozila ispod mjenjača ili ručne kočnice i tako je sačuvana od oštećenja u sudaru. Do sada nismo nikada čuli da je ona bila“, poručio je Željko Šarić, Zavod za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti.
Kutija se vadi samo ako je auto smrskan. Kod lakših nesreća jednostavno se preko laptopa na automobil spoji poseban uređaj. U tu svrhu na fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu simulirana su dva sudara. Kao glavna zvijezda Tomislav koji je uzorkovao preko sto ovakvih kaskaderskih nesreća.
„Dosta je komplicirano s obzirom na to da se morate zabiti u nekakvo vozilo, sudariti se bez reakcija, bez mogućnosti izbjegavanja. Svjesno idete se zabit u neki nepomičan objekt. Nije jednostavno“, ispričao je Kučinić.
Najpoznatiji slučaj crne kutije je iz 2018. kada je Marin Kamenički Mercedesom usmrtio dvije osobe. Kao ključan dokaz izvučen je podatak da je Ilicom vozio 195 na sat. Kutija bi tako značajno olakšala posao sudskim vještacima i procjeniteljima.
„Je li vozač bio vezan, putnici, jesu li se aktivirali zračni jastuci, je li bilo kakvog skretanja, usporavanja, ubrzavanja. Kada nema crne kutije to se radi ručno, pješke. Imamo programske alate koji nam pomažu“, kazao je Mate Filipović, procjenitelj štete.
„S obzirom na to da je prosjek voznog parka kod nas 15-ak godina, vozila su stara tako da još uvijek je to u implementaciji. Ali kod novih vozila značajno će utjecati. To predstavlja budućnost“, poručio je Miloš Jovanović, procjenitelj štete iz Srbije.
Svaki novi automobil koji ide na tržište iz Europske unije od 6. srpnja mora imati ugrađenu kutiju. Iako je prosječan automobil u Hrvatskoj star 13 godina, mnogi proizvođači ih ugrađuju već dugi niz godina. Brojni vozači ih tako već imaju, a da i ne znaju.
