Idućeg tjedna bit će poznati rezultati ankete provedene među liječnicima o pokretanju štrajka, prosvjeda ili neke druge vrste pritiska na zdravstvenu administraciju zbog neispunjenih obećanja ministra zdravstva Vilija Beroša.
Anketu je u siječnju pokrenulo pet krovnih liječničkih udruga, a njome se gotovo 14 tisuća liječnika u javnom zdravstvu moglo izjasniti što su spremni poduzeti zbog neispunjenih ministrovih obećanja, poput onoga o usklađivanju platnih koeficijenata, povišica za specijalizante i dokidanja njihovih "robovlasničkih ugovora".
Ponuđen je izbor između četiri vrste pritiska, štrajk, prosvjed, povlačenje suglasnosti za rad duži od 48 sati tjedno i kao četvrta opcija kuvertiranje otkaza, rekao je Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika koja je prošle jeseni organizirala veliki prosvjed pred Ministarstvom.
Zadnjih dana siječnja anketu je zajednički provelo pet krovnih liječničkih udruga, Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika.
Upiti su poslani svakom liječniku na osobnu elektroničku poštu, a prikupljanje je trajalo tjedan dana. U tijeku je analiza rezultata, a u HLS-u očekuju da bi rezultati mogli biti poznati u srijedu, nakon čega će se usuglašena stajališta prezentirati javnosti.
Nema naznaka da se išta počelo rješavati
Svoje sudjelovanje u ovoj akciji u KoHOM-u objašnjavaju ogorčenošću onime što im je obećano na sastanku u Ministarstvu još 2. kolovoza prošle godine, a do "danas nema naznaka da se uopće počelo rješavati".
"Stoga smo odlučili ispitati stavove svih liječnika u sustavu javnog zdravstva o tome za koji oblik prosvjeda su spremni i smatraju ga opravdanim", poručuje KoHOM.
Iz Komore nabrajaju da je tijekom prošle godine održano nekoliko sastanaka s vrhom zdravstvene administracije sa zaključcima vezanima uz rješavanje reprezentativnosti HLS-a do kraja listopada 2022., zatim uz podizanje koeficijenata složenosti poslova (specijalisti/uži specijalisti; PZZ/bolnički liječnici, specijalizanti) do kraja 2022. te donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi do kraja proljetnog zasjedanja Sabora.
Četiri zahtjeva prema zdravstvenoj administraciji
Udruge su se usuglasile oko četiri zahtjeva i provedbe zajedničkih aktivnosti kojima će se jasno ukazati na "neprimjeren položaj liječnika i neprihvatljivost ignoriranja liječničkih zahtjeva".
Od Ministarstva traže žurno izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim te podizanje koeficijenata specijalizantima za minimalno deset posto.
Traže zatim donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi do kraja proljetnog saborskog zasjedanja. Riječ je o zakonu kojim bi se liječnicima omogućili izravni pregovori o plaćama, nedvosmisleno definirala vrijednost njihova rada, osmislili modeli privlačenja u manje atraktivne sredine itd.
Kao treći zahtjev navode "usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima u skladu s Planom i programom mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022., odgovarajućim ugovaranjem između zdravstvenih ustanova i privatnih ugovornih ordinacija s HZZO-om te organiziranjem rada unutar ustanova u skladu s navedenim normativima".
Zadnji im je zahtjev ukidanje penalizacijskih ugovora o međusobnim pravima i obavezama liječnika na specijalističkom usavršavanju i zdravstvenih ustanova, tzv. „robovlasničkih“ ugovora.
"Nakon što udruge donesu zaključke, temeljem rezultata ankete, obavijestit će javnost o sljedećim koracima", poručuju iz KoHOM-a.
