Dobiti mjesto u domu za starije i nemoćne ravno je lutriji. Neki ga čekaju godinama, a ponegdje se sobe plaćaju i do 8000 kuna, što je mnogima nedostižno. Ipak, domovi su svima zaista to - domovi.
"A što bi da nema ovakvih ljudi? Gdje bi ti ljudi bili? Na ulici?!", pitala se korisnica obiteljskog doma za starije Ljuba Begić.
Ulica je najcrnji scenarij kojeg čekaju umirovljenici u nešto manje od 400 obiteljskih domova. Naime, izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi predviđeno je njihovo zatvaranje u sljedećih pet godina.
"Nekakva je računica da bi barem 6000 ljudi izgubilo smještaj čak i prije. Mnogi su najavili zatvaranje odmah i odlazak preko granice, jer ne vide više svrhu ulaganja niti bavljenja ovim poslom", rekla je za RTL predsjednica Udruge za informiranje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe Sabina Angelina Latin.
Pritužbe kao okidač promjena
Država je odlučila reorganizirati ovaj dio socijalne skrbi nakon tragedije u obiteljskom domu u Andraševcu, u kojoj je početkom prošle godine izgorjelo šestero korisnika. Alternativa je udomiteljstvo ili formalno osnivanje institucije za skrb o starijima i nemoćnima. Za vlasnike obiteljskih domova to nije opcija, iako su pritužbe na njihov rad učestale.
"Uključujući i one za zlostavljanje štićenika gdje im se uskraćivala adekvatna prehrana, oduzimali mobiteli, te su živjeli u vrlo lošim higijenskim uvjetima, što smatramo apsolutno neprihvatljivim", otkrila je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava pacijenata Jasna Karačić.
Prozvani vlasnici obiteljskih domova rješenje vide u strožim kontrolama. "Rekla bih da su ministru prodali mačka u vreći, ovo što on kani potpisati. Ako taj prijedlog Zakona prođe, ako on to potpiše imat ćemo jednu veliku socijalnu katastrofu u Hrvatskoj", poručila je Latin.
'Sažetak jedne politike'
A situaciju o kojoj ovisi više od 7000 korisnika i 1500 djelatnika, ministar socijalne skrbi Josip Aladrović vidi ovako: "Oni mogu postati ili privatna ustanova, privatni dom koji može primati i više od 20 korisnika, ali naravno moraju udovoljavati određenim minimalnim tehničkim uvjetima, odnosno standardima ili oni koji nisu voljni postati privatni dom mogu ići prema udomiteljstvu.
Dakle, to je sažetak jedne politike u kojoj želimo omogućiti viši standard našim umirovljenicima, našim korisnicima, u ovom trenutku, obiteljskih domova, jer smatramo da moramo konstantno i kontinuirano podizati standarde. Ono što jest činjenica, kada su obiteljski domovi osnivani nije bila svrha da oni imaju do 20 korisnika, odnosno bila je svrha određenog obiteljskog okruženja. Nažalost, to se nije ispunilo i mi svjesni tog izazova koji je pred nama i svjesni određenih posljedica, odnosno kao posljedicu određenih događaja u prošlosti smo se odredili prema transformaciji ovakvog vida smještaja", rekao je Aladrović za RTL.
Transformacija, a ne ukidanje
Istaknuo je da je tijekom svog mandata posjetio obiteljski dom, ali ne može generalizirati kakve oni uvjete nude, jer stvari nisu svugdje isti. Dodao je da funkcija obiteljskih domova nije do kraja ispunjena.
"Toga svjesni želimo tu situaciju izmijeniti, želimo to promijeniti, želimo podići standard, ali i pružiti veću količinu izvaninstitucijskih usluga, što na kraju krajeva, kroz čitav niz i nacionalnih planova i zakonskih rješenja, je jedna od naših uloga. Smatramo da je ovaj prijedlog izbalansiran pogotovo s obzirom na činjenicu da imamo pet godina vremena za transformaciju koju smo najavili i siguran sam da je to u tom roku i provedivo", poručio je ministar.
Odbacio je tvrdnju o ukidanju domova te naglasio da je riječ o transformaciji, u kojoj će kroz sljedećih pet godina sa svim vlasnicima pokušati pronaći adekvatna rješenja i podići standard starijih osoba. Jedna od alternativa su i centri za starije osobe.
"Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti smo osigurali 370 milijuna kuna za gradnju osam centara za starije osobe, upravo jedne vrste kombinacije institucijskog i van institucijskog smještaja sa čitavim nizom socijalnih usluga koje su implementirane. Kroz europske fondove ćemo još takvih centara izgraditi, zasigurno. U proteklom razdoblju, odnosno trenutno je u ugovaranju oko milijardu kuna infrastrukturnih projekata iz domene socijalne skrbi, a jedan dio se odnosi i na socijalne usluge, tako da mi, kao država, ćemo učiniti sve da povećamo kapacitete pružanja socijalne usluge", istaknuo je Aladrović.
Netransparentne liste čekanja
Priznao je kako postoji veliki problem s listama čekanja na smještaj, koje su netransparentne. Zbog toga su pokrenuli projekt, kojim će one biti javne. "Da se zna zašto netko dolazi u određenu vrstu smještaja. S druge strane povećavamo kapacitete i povećavat ćemo i dalje kapacitete", rekao je Aladrović, ipak ne otkrivši kad će svi dobiti svoje mjesto u domovima.
"Činimo sve i činit ćemo još više da te liste čekanja smanjimo, da sve one kojima je ovakva vrsta smještaja nužna da ju dobiju u što kraćem periodu i to je sve ono što je pred nama", zaključio je ministar.
