''Imamo već nekoliko projekata koji su spremni da se realiziraju javno-privatnim partnerstvom, a prvi je među njima Zračna luka Zagreb. Još je nekoliko projekata već gotovo spremno za realizaciju javno-privatnim partnerstvom, istaknuo bih prije svega gradnju nekoliko domova za starije i nemoćne osobe'', kazao je Kamilo Vrana, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo.
Vrana objašnjava da je javno-privatno partnerstvo oblik ugovora između tijela javnog sektora, u slučaju Zračne luke Zagreb Vlade RH i Grada Zagreba, i privatnog partnera koji u načelu imaju za cilj izgraditi infrastrukturu ili pružiti javnu uslugu. Resursi, rizici i prihodi javnog i privatnog partnera kombinirani su, a cilj im je pružiti bolju učinkovitost i stvoriti lakši pristup kapitalu.
''Privatni partner preuzima obveze financiranja, projektiranja, gradnje te moguće i pružanja javne usluge, dok javni sektor postavlja standarde usluga i zadržava pravo nadzora za cijelo vrijeme trajanja ugovora'', objašnjava Vrana.
JPP se nalazi između tradicionalne javne nabave i privatizacije. Model JPP-a pogodan je zbog toga što se znatne kapitalne investicije mogu realizirati bez dodatnog opterećenja proračuna.
Vrijednost projekta Zračne luke Zagreb u prvoj fazi iznosi 1,5 milijardi kuna.
Kao zanimljiv projekt za JPP, ravnatelj Agencije ističe i javnu garažu ispod srednjoškolskog igrališta u zagrebačkoj Klaićevoj ulici. Tim projektom u velikoj bi se mjeri riješio problem parkiranja u središtu Zagreba.
Kamilo Vrana objašnjava da postoje tri modela JPP-a.
Prvi je kada projektira, gradi, financira i održava ili upravlja privatni sektor, a troškove izravno vraća javni sektor (bolnice, škole, zatvori...). Zatim, postoje i projekti za koje su troškovi kapitala podijeljeni između javnog i privatnog sektora i gdje privatni sektor u potpunosti snosi odgovornost za projekt. Treći su financijski neovisni projekti koje financira privatni sektor, a čija se investicija vraća iz prihoda dobivenih od krajnjih korisnika projekta.
Vezani članak:
arti-201101250077006
