Detalje početka školske godine analizirali smo u studiju RTL-a uz čelnika sindikata Preporod Željka Stipića.
"Dva tjedna je do tog 7. rujna i stvari kao što vidimo mogu se iz dana u dan mijenjati i mijenjaju se. Kako zadnjih dana to ide vidimo da se stvari razvijaju nagore što znači da smo mi nekako sve dalje i dalje od nekakvog normalnog početka rada škola", rekao je Stipić.
Kazao je i jesu li potrebni inicijalni testovi za učenike.
"Mi kao sindikat smo na to upozorili još prije dva ili tri mjeseca zato što su nas s terena upozoravali naši kolegice i kolege da se ipak dosta tog gradiva nije uspjelo obraditi u toj jednoj atipičnoj školskoj godini kakva je bila prošla i zato smo predlagali ne samo testiranja nego i anketiranja učitelja i nastavnika. Ipak svaki učitelj najbolje zna u čemu su njegovi učenici zakinuti i da godinu to što treba još popuniti, popuni. Mi znamo koliko je teško kad nešto ne napravite, kasnije nadoknađivati", kazao je.
Rekao je i što misli kako će se situacija s koronavirusom odraziti na učenike i nastavu.
"To će se sigurno odraziti, ali na nama je da učinimo da se odrazi što je moguće manje. Svaka škola će biti priča za sebe. Ono što se očekuje od prosvjetne administracije to je da oni zapravo stvore taj okvir, a onda da u svakoj školi, jer nije isto raditi u školi koja je jednosmjenska, ili pak u školi koja radi u tri smjene. Naravno mi o tome sada ne razmišljamo, a trebali bismo razmišljati. Naše sugestije su išle da se za početak sanira ono što se nije moglo napraviti, a onda kroz promjene u kurikulumima dovesti sve učenike do jednakih ishoda u onaj trenutak kada se njihovo znanje bude generalno provjeravalo, npr. na državnoj maturi", kazao je.
Kazao je i kako ne zna hoće li doći do razrednog dijeljenja.
"Ja odgovor na to pitanje ne znam, ali znam da ako se razredni odjeli dijele moramo biti spremni na tu situaciju, a to znači da imamo deficit po pitanju kadrova. Ne možete očekivati, pogotovo ne na duži rok, da će vam isti nastavnici raditi prijepodne u školi, a poslijepodne online nastavu. S druge strane moramo vidjeti da li mi tih nastavnika imamo. Zato ja stavljam naglasak na školu.
Zna situaciju kod sebe. S jedne strane imamo nastavnika koji nemaju punu normu, trebal bi im omogućiti da imaju punu normu. Nema tu idealnog stanja, ali treba sve napraviti da bude šteta manja i zato predlažemo ovo s nepunom normom učitelja i nastavnika. Imamo i one koji su možda prije godinu ili dvije otišli u mirovinu i koji bi sad mogli uskočiti za onaj drugi dio razrednog odjela. Od prosvjetne vlasti se očekuje da naprave taj okvir, a onda svaka škola bi trebala naći rješenja koja su optimalna za tu sredinu", rekao je.
Kazao je i kako ako epidemiolozi odluče da učitelji i nastavnici moraju imati negativan test na koronu prije nastave, da je siguran da će se kao i do sada odazvati se tome.
"Puno je nepoznanica. Ono što nas najviše muči to je da svjesni onog kako je to funkcioniralo proljetos, bojimo se da bi se to moglo nastaviti i sada. Trebali smo ova dva mjeseca iskoristiti puno bolje. Mi smo zapravo dobili staru novu vlast i to nam nije nikakav alibi. Trebali smo to bolje iskoristiti, a to su naše agencije, ponajprije Agencija za odgoj i obrazovanje.
Mi tamo imamo pedagošku struku koja je trebala izaći sa svojim prijedlozima, sa svim tim se kasnilo. Radna skupina se okupila tri tjedna prije početka, i time kako je radila nismo baš zadovoljni jer mislimo da su se svi bavili svačim. S druge strane pravni stručnjaci trebali su napraviti sve ono što je nužno da se promijeni u zakonu da bi se mogli donijeti podzakonski akti da sve to bude legalno što ćete raditi. S treće epidemiolozi koji rade svoj dio. Ovo je sve bilo nekako zajednički i mislim da tu rezultat i nije mogao biti nešto Bog zna što", zaljučio je.
