Pandemija je posljednje dvije godine prilično nagrizla turistički sektor, ali tijekom nje pojavilo se i nešto što bi trebalo iskoristiti u nadolazećim godinama. U pitanju je statistika smještajnih kapaciteta koja, kako piše Jutarnji list, po prvi put bilježi obrnute trendove: raste broj kreveta u hotelskom smještaju, dok broj kreveta u komercijalnom smještaju pada.
Iako je riječ o sitnim pomacima, oni su neobični za zemlju u kojoj je privatni smještaj, do pojave pandemije, rastao desetak posto godišnje. Prema podacima koje je Jutarnji list dobio od Hrvatske turističke zajednice, broj ležajeva u hotelskim kapacitetima porastao je, u odnosu na srpanj 2019. godine, za 1,7 posto, a onaj kod domaćina pao za 1,4 posto.
Tako danas, u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, u hotelima imamo sve skupa 179.454 kreveta odnosno njih gotovo tri tisuće više dok je broj komercijalnih kreveta u domaćinstvu trenutno na 611.525, odnosno imamo ih gotovo sedam tisuća manje te 1204 objekta manje nego početkom srpnja 2019. godine.
Borba protiv apartmanizacije
Iz podataka je vidljivo kako je smještajna struktura i dalje na strani privatnih iznajmljivača - oni čine čak 51 posto ukupnih domaćih kapaciteta dok su hoteli na tek 14.98 posto. Situacija bi bila još gora da se privatnim krevetima pridoda i njih 607 tisuća u nekomercijalnom smještaju (dakle, ležajevi u vikendicama) nakon čega bi udio hotelskih kreveta spao na sramotnih desetak posto.
Pa ipak, teško je ne primijetiti kako je, ako ikad, sada trenutak da se pametnim mjerama pokuša utjecati na povećanje udjela hotelskih kapaciteta te smanjenje onih u privatnom smještaju što ovih dana stidljivo najavljuje i ministrica turizma Nikolina Brnjac.
U posljednjem intervjuu koji je dala za Jutarnji list Brnjac je kazala kako nova Strategija održivog turizma prepoznaje razliku između pružanja usluge smještaja kod domaćina te apartmanizacije te kako je strategija identificirala alate za borbu protiv ovog posljednjeg, uglavnom kroz prostorno planiranje i kategorizaciju.
Iznajmljivači se u strahu od pandemije okrenuli dugoročnom najmu
Hoće li novom Strategijom doista doći do preokreta po pitanju smještajne strukture - a bilo bi logično s obzirom na to da će ona ići u smjeru održivog turizma - ostaje za vidjeti jednom kad ona napokon bude javno dostupna, no zanimljivo je da takvu ideju osobno podržava i predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Martina Nimac Kalcina, iako napominje da je prema njoj "skeptična".
"Osobno se slažem da bi trebalo ići u smjeru razlikovanja apartmanizacije od smještaja kod domaćina, no ovdje je najvažnije po kojim će se kriterijima oni razlikovati te po kojim će razlikovnim modelima te dvije vrste smještaja u konačnici poslovati", kazala je Nimac Kalcina.
Osim toga, dodaje kako je smanjenje broja kreveta u privatnom smještaju posljedica pandemije u kojoj su se ljudi u strahu okrenuli dugoročnom najmu, ali vjeruje i kako će se dio kreveta vratiti.
'Oni s boljim smještajem imaju više prostora za igranje cijenom'
"Prema mojim informacijama, većina odjavljenih kreveta bila je razine tri zvjezdice ili manje i vjerujem da će oni iskoristiti ovo vrijeme da svoje apartmane dignu na višu razinu. Među ostalim, na to će ih ponukati inflacija. Oni s boljim smještajem imaju više prostora za igranje s cijenama, a oni s lošijim teško će moći pokriti svoje troškove", smatra Nimac Kalcina.
Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić također naglašava kako je smanjenje broja ležajeva u privatnom smještaju posljedica pandemije, a ne neke promišljene odluke kojom se utjecalo na strukturu domaćeg smještaja.
"Najavljuje se da će se strategijom pokušati nekako utjecati na tu strukturu, ali vidjet ćemo što će od toga na kraju biti. Mislim da je to jako delikatno pitanje, posebno s obzirom na činjenicu da smo dopustili da dođe do tako velikih razlika. Sve to, naravno, determinira naš turizam koji je više okrenut gostima koji manje troše i imaju manju platežnu moć", kazao je Ostojić.
