Željeli bismo prije svega da nam se konačno jasno i službeno odgovori na pitanje koliko je i kakvo točno naše pravo na garantiranu kulturnu autonomiju, te kada i gdje – rekao nam je Nikola Vukobratović, predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta u Hrvatskoj. S njim smo porazgovarali nakon dosad nezabilježenog vala verbalnog i fizičkog nasilja prema Srbima, barem u ovom stoljeću, piše Deutsche Welle. 

Podsjećamo, u više hrvatskih gradova proteklih dana kroz ovaj mjesec organizirani su napadi te vrste na pripadnike najveće nacionalne manjine u RH i na njihove kulturne manifestacije. Počelo je opsadom prostora jednog gradskog kotara u Splitu gdje se trebala održati priredba u sklopu tradicionalnih Dana srpske kulture, pri čemu su maskirani nasilnici bili uglavnom iz redova, kao što će se pokazati, Hajdukove navijačke skupine Torcida i hrvatskih ratnoveteranskih udruga. Stotinjak njih je ultimativno zahtijevalo prekid srpskoga folklornog okupljanja, u čemu su i uspjeli.

Normaliziranje ustaške ideologije

Nastavljeno je sličnim pokušajem ispred Srpskog kulturnog centra u Zagrebu, uoči izložbe posvećene srpskom akademiku Dejanu Medakoviću, ali tad je interventna policija rastjerala nekoliko desetaka maskiranih bukača. I u tom slučaju zabilježeno je masovno izvikivanje ustaškog pokliča "Za dom – spremni!", uz podizanje ruke na fašistički pozdrav i popratne uvrede i prijetnje. Potom je pored sportske dvorane Zamet u Rijeci zaustavljen napad grupe huligana palicama na djecu iz Srbije koja su tamo sudjelovala u jednom natjecanju.

Na koncu, iz hrvatsko-političkih krugova zatraženo je otkazivanje izložbe Srpkinja u Vukovaru, predviđene za 11. studenog, a posvećene ulozi srpskih žena u Prvom svjetskom ratu. Odustajanje od te manifestacije zatražili su, između ostalih, vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček i ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek koja je izjavila da izložba "nije sporna zbog sadržaja, nego zbog dojma".

Tjedan dana kasnije, naime, trebala bi se tamo obilježiti godišnjica ratnog stradanja toga grada u srpskoj agresiji 1991. godine, mada srpski predstavnici u Hrvatskoj ne osporavaju tadašnje pravo RH na obranu. No valja napomenuti da potezi hrvatskih političara u tom smjeru nisu samo slijedili one huliganske, nego su im uvelike prethodili. Prvenstveno je riječ o svojevrsnoj normalizaciji ustaške ideologije kroz ozakonjenje spomenutog ustaškog pozdrava u najvišim državnim institucijama.

'Srbi nisu akter sukoba, nego forsirani objekt'

Danas pak hrvatske vlasti za eskalaciju tenzija optužuju primarno domaću ljevicu općenito, zatim Srbe i, dijelom, medije. Istodobno, treba imati u vidu da je, neposredno prije ovih događaja, u Hrvatskom saboru održan jedan skup na kojem se drastično revidiralo zločin u ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata. S druge strane, Nikola Vukobratović procjenjuje da Srbi ovom prilikom nisu akter sukoba, nego forsirani objekt i kolateralna žrtva.

"Srbi u Hrvatskoj odavno nisu ni demografski ni politički dovoljno značajan faktor da bi bili istinski protagonisti sukoba, iako će njegov rasplet imati veliki utjecaj na naš daljnji status", rekao je predsjednik SKD-a Prosvjeta za DW. On smatra da će čitava ova kampanja, međutim, imati puno šire implikacije među svima onima na koje naizgled nije direktno usmjerena dok se nastoji "disciplinirati" Srbe. "Mnogi sad gledaju, ne samo desničari", dodao je, "kako se ukrcati na taj vlak, a nas baciti poda nj. Jer ove napade ili prešućuju, ili relativiziraju, ili im se priključuju."

'Danas nešto može, sutra ne'

Vukobratović nije htio precizirati o kome je sve riječ, ali zacijelo se tu može prepoznati one pripadnike tzv. lijevog centra koji paralelno osuđuju i napade na Srbe i srpske predstavnike. Primjer je navedena zagrebačka izložba o Medakoviću, zbog srpsko-nacionalističke mu prošlosti koja baca sjenu na njegov životopis s neupitnim znanstvenim dostignućima. No usporedivih slučajeva među hrvatskim ličnostima kojima se iskazuju počasti ima napretek.

Uostalom, u Hrvatskoj već desecima godina postoje ulice s imenom ustaškog ministra Mile Budaka, potpisnika rasnih zakona koji su u Jasenovac i na druga stratišta poslali desetke tisuća Srba, Židova i Roma, da spomenemo samo taj detalj. Nitko pritom ne odgovara vjerodostojno na enigmu zašto se u Hrvatskoj gotovo neometano mogu slaviti domaći fašistički zločinci, dok je Srbima često onemogućeno čak i obilježavanje zajedničke hrvatsko-srpske borbe protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, pa i održavanje folklornih manifestacija.

Tako je i prošle godine sinjski gradonačelnik Miro Bulj zabranio jednu likovnu izložbu, spornu tek po tome što joj je organizator bilo Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj. "Zato bismo htjeli čuti odgovor s najrelevantnijih instanci: koji je naš status, i kako to država zapravo očekuje da se ponašamo? Zakonski je on jasan, ali stalno se suočavamo s arbitrarnim, proizvoljnim zaprekama i tumačenjima. Danas nešto može, sutra ne. Sad se tako odjednom pojavio zahtjev da tokom cijelog novembra ne održavamo baš ništa", kaže Nikola Vukobratović.

O TENZIJAMA U DRUŠTVU /

Imaju li HDZ i DP siguran 'politički brak'? Penava: 'Uvijek su tu nekakvi mokri snovi...'

Repozicioniranje snaga na desnici

Umjesto zaključka, on postavlja upit bi li možda sve bilo lakše da su sve pomaknuli na sljedeći mjesec, ali za koji je zakazana i koncertna turneja Marka Perkovića Thompsona. Inače, kantautora čiji su nastupi već zabranjeni u više zapadnoeuropskih gradova, zbog njegovih proustaških stajališta. Ne treba pritom zaboraviti da revizionistički napori i pozicije krajnje desnice već godinama napreduju širom toga dijela ovog kontinenta.

No, kada govori o Srbima kao kolateralnoj žrtvi, Vukobratović primjećuje da je u biti posrijedi repozicioniranje snaga na hrvatskoj desnici. Intenzivna borba za utjecaj na tome dijelu političke scene već je zabilježena nakon prošlih parlamentarnih izbora, te je bila svedena na to koliko će kontrole nad njim zadržati HDZ, najveća hrvatska stranka koja ustvari pokriva sve od desnog centra do krajnje desnih pozicija.

'Političko okruženje sada takvo da se može reagirati'

Sudeći po neobičnim i proturječnim reakcijama iz te stranke na vlasti u Hrvatskoj, moglo bi se zaključiti da sada tamo vlada prilična nervoza. Ekstremno desničarskim stajalištima se kalkulantski popuštalo, a nakon svega nije jasno tko i kako može zaustaviti ciljani rast nereda i pogromaških aktivnosti prema Srbima. O tome za DW govori i politolog Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, upućujući najprije na činjenicu da se Dani srpske kulture održavaju još od 2006. godine – bez incidenata sve dosad.

Ono što se promijenilo nije sadržaj događaja nego društvena klima, po njegovu mišljenju, pa se dio aktera danas osjeća ohrabreno prijetiti i napadati. To se otvoreno vidjelo i kod prosvjeda oko šibenskog festivala ljevice FALIŠ proteklog ljeta, gdje je poručeno da je "političko okruženje sada takvo da se može reagirati", kao i u već čuvenom grafitu "Naša država, naša pravila." Ta je poruka, da podsjetimo, ispisana u Zagrebu uz prijetnju književniku i novinaru Miljenku Jergoviću na fasadi zgrade u kojoj on stanuje.

"Zbog dugotrajne politizacije sjećanja i institucionalne tolerancije prema radikalnim akterima, ti isti akteri smatraju da je sada klima takva da oni diktiraju pravila i zakone koji će vrijediti za cijelo društvo", izjavio je Baketa, uz pojašnjenje da se vidjelo kako nije srpska manjina jedina koja se našla na udaru, ali je vjerojatno točka oko koje je najlakše okupiti i kanalizirati nacionalističke tendencije. Smjer je po njemu jasan – da se kritički i drugačiji glasovi povuku iz javne sfere.

Pritisak mimo ustava i zakona

Kao netko tko dolazi iz Vukovara, on kaže da dobro zna "koliko su mjesec studeni i tamošnje komemoracije i osjetljivi i važni". No i da upravo zato država i lokalne vlasti moraju jasno odvojiti pijetet od zabrane javnog života čitavoj jednoj nacionalnoj skupini. Pritom zahtjevi da se Srbi "povuku" iz javnosti cijeli mjesec, predstavljaju politički pritisak mimo zakona i suprotni su ustavnim jamstvima jednakosti i slobode izražavanja.

"Trenutno vlast kalkulira između osuda s ponekim 'ali' i ostvarivanja političkih poena. Međutim, takav pristup samo pokazuje da se granica prihvatljivog samo pomiče te bi odgovorni političari trebali težiti dosljednoj primjeni zakona i davati jasne izjave da je nasilje neprihvatljivo", riječi su Nikole Bakete. Pred toga, one bi prema njegovu uvjerenju morale čim prije i efikasnije osigurati sustavnu podršku manjinskim pravima i ozbiljnu politiku sjećanja te obrazovanje koje gradi demokratsku kulturu, a ne strah.

POGLEDAJTE VIDEO: Herman o Tomaševiću: 'Što je mislio? Da će Thompson pjevati Zeku i potočić?'