Bilo da je riječ o čipsu, napolitankama, raznim umacima, grickalicama - ili pojedinim pekarskim proizvodima -  Slovenci su rekli zbogom opasnim transmasnoćama.

"U Sloveniji je uspostavljen najstroži pravilnik na svijetu. Ugledali smo se na danski pravilnik i otišli korak dalje.  U Danskoj je zabranjeno prodavati hranu krajnjim korisnicima ako sadrže transmasti. U Sloveniji su ta pravila vrijedila samo za veleprodaju", rekao je Igor Pravst s Instituta za nutricionizam.

Sadržaj transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima smanjuje se na najviše dva grama ukupnog sadržaja masnoća,  za nadzor primjene zadužena je uprava za sigurnost hrane. Proizvođači, ako prekrše pravila - plaćat će kaznu - od najmanje 2 tisuće eura. 

"Morate čitati deklaracije to je ono što nitko od nas ne voli,  često puta ćete to vidjeti na način da će pisat hidrogenirana biljna mast ili će pisati transmasne u nekim deklaracijama zapravo se to dosta izbjegava", rekla je nutricionistica Karmen Matković Melki.

Iako u Hrvatskoj još nije u potpunosti regulirano, agencija za hranu provela je istraživanje koje je pokazlo da su unosi transmasnoća u Hrvata - zadovoljavajući."

"Što se tiče EU regulativa, njih uvijek pratimo kao i svaka država članica dužni smo ih usvojiti ovaj slovenski primjer, nemojte se ljutiti nisam stigao od svih obveza u Hrvatskoj pratiti taj dio", rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Pomfrit, imitacije sira, pizze, sladoleda - hrana je bogata transmastima. Susjedi Slovenci odsada je konzumiraju - minimalno.