Nije lako ni znanstvenicima, a kako li je tek novinarima koji sve ovo koronavirusa prate a kako tek našim gledateljima koji to sve gledaju.
Gošća RTL Direkta bila je novinarka Nataša Škaričić koja je, što bi se kolokvijalno reklo svojim novinarskim radom doktorirala na zdravstvu ali i formalno, upravo piše doktorat iz medicinske etike, dakle dosta blizu ovoj temi..
Na pitanje e li znanost danas što pametnija po pitanju ove epidemije nego na početku, možemo li makar sad ustvrditi kolika je recimo smrtnost od Kovida - tu su procjene bile od velikih tri posto do 0.3 posto?
"Mislim da ne. Zadnja teorija je da bi se konačna stopa mogla odrediti seroološkim istraživanjima i onda bi točno znali koliki je točni broj zaraženih pa prema tome i smrtnosti. Serološki testovi - za njih sada ne postoje podaci koliko su pouzdani. Njih samo 12 ima odobrenje. Pouzdanost testova nije riješena", kazala je Škaričić.
"Nije prvi put da je znanost konfuzna"
Neka istraživanja govore da bi epidemija jenjala ionako s dolaskom proljeća, nije valjda da su sve ove mjere bile uzaludne?
"Mi smo što se toga tiče čuli teorije da je virus krenuo već od 11 mjeseca prošle godine. Pa smo čuli teorije da ćemo sve saznati kada znamo odakle je krenuo nulti pacijent. Alternative nije bilo. Kada se shvatilo da daje ozbiljnu kliničku sliku, nije bilo alternative, pogotovo ne u brzom razvoju događaja", kazala je.
Zašto znanost tako luta u procjenama ove epidemije, pa nije baš prva epidemija u povijesti koja nas je zadesila?
"Nije ni prva u kojoj su znanstvenici griješili. Dva fijaska su svinjska i ptičja gripa. Ono davljenje pilića, a na kraju je rezultiralo s 400 smrti diljem svijeta. Nije prvi put da je znanost konfuzna. Ovo se time može opravdati da znanstvenici rade u iznimnoj situaciji, sve moraju rješavati brzo. S druge strane, postoji jedna doza nesmotrenosti i želje da se bude prvi", istaknula je.
Znanstvenici kao da su postali političke zvijezde...
"Imate slavnog znanstvenika koji u istom tekstu kaže da je Covid-19 bezazlena bolest i da bi imali 10 tisuća mrtvih da nismo poduzeli ove mjere. Neki žele biti u centru pažnje", tvrdi.
Na pitanje kako procjenjuje komunikacijsku strategiju našeg Kriznog stožera i je li strah legitiman epidemiološki alat za suzbijanje epidemije, odgovara:
"Što se tiče mjera, vrlo se često zastrašivanje koristi. I o tome se u znanstvenoj zajednici raspravlja kao opravdanim. Što se tiče Stožera, mislim da su bili relativno meki. Žalosno je bila represija prema nekim liječnicima koji su upozoravali na propuste", rekla je na kraju Nataša Škaričić.
