U Hrvatskoj se danas obilježava, a ponegdje i slavi deseta godišnjica prijema u članstvo Europske unije. Tih deset godina u EU, premijer Andrej Plenković u jutrošnjem Intervjuu tjedna Hrvatskog radija nazvao je "sjajnima".
"Mislim da je ovih deset godina bilo sjajnih deset godina za razvoj Hrvatske", rekao je Plenković.
A govoreći o tome da je Hrvatska jedna od 15 zemalja koje su istodobno u NATO-u, EU-u, šengenskom prostoru i europodručju, Plenković je ustvrdi da "ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo".
Euro ispratio kunu u prijevremenu mirovinu
Osim prve okrugle obljetnice članstva u EU, u Hrvatskoj se danas obilježava, a ponegdje možda i slavi, ulazak u europodručje. Toga, dakako, ne bi bilo bez članstva u Uniji. Točno prije pola godine, 1. siječnja, euro je postao službena valuta u Republici Hrvatskoj, isprativši kunu u zasluženu, a neki će reći i prijevremenu mirovinu.
I dok je deset godina dovoljan vremenski rok za zbrajanje rezultata, razlučivanje uspjeha od neuspjeha i podvlačenje crta, pola godine ipak nisu dovoljan vremenski odmak da bi se davale jasne ocjene i donosili čvrsti zaključci. Za to će trebati više vremena, tim više što je Hrvatska uvela euro u vrlo kritičnom vremenu obilježenom socijalnim, političkim i ekonomskim turbulencijama: postpandemijskom resetiranju, ratom u Ukrajini, visokom inflacijom i s recesijom na pomolu.
Inflacija ne usporava kod nas i u Njemačkoj?
No, šest mjeseci kasnije građani su ipak donekle pametniji jer mogu opipljivo osjetiti u svojim novčanicima i vrećicama s kojima se vraćaju iz kupovine te odvaguti ono u što ih se uvjeravalo prije uvođenja eura s onime u što su se sami uvjerili proteklih šest mjeseci.
Godišnja stopa inflacije u lipnju se, prema procjenama statističara objavljenima jučer (petak) zadržala na razini od 8,3 posto, nakon šest uzastopnih mjeseci usporavanja. Pad cijena energenata zadržao se na razini od sedam posto, a godišnja stopa rasta cijena hrane (uključujući alkohol i duhan), blago je ubrzala - na 13,5 posto. U lipnju je pak, prema Eurostatu, inflacija u europodručju pala na 5,5 posto, sa svibanjskih 6,1 posto usporivši u svim zemljama osim u Njemačkoj i - Hrvatskoj.
Još jednom o čuvenom spotu s unukom i bakom
Iako je rast cijena bio neizbježan i bez uvođenja eura, građani su s najviših nadležnih mjesta bili uvjeravani da toga neće biti. Sjetimo se samo čuvenog spota iz informativne kampanje za zamjenu kune eurom kojom su Hrvatska narodna banka i Vlada RH zajednički građane pripremali na taj čin.
Da, to je onaj čuveni spot s bakom i unukom.
Unuka tinejdžerica zabrinuto govori baki: "Bako, pa vidiš ti ovo? Pa sve će ti poskupjeti!"
Na to joj baka - kroz koju, naravno, progovaraju Vlada i HNB - spokojno odgovara: "Ma ništa se ti ne brini." A onda nam ozbiljan glas naratora govori da je "kao brana neopravdanim poskupljenjima uvedeno dvojno iskazivanje cijena prema fiksnom tečaju konverzije".
Baka nas nije umirila, narator nam nije rekao istinu
Danas, šest mjeseci kasnije, znamo da je unuka bila opravdano zabrinuta, a da je baka u taj spot upala iz neke sasvim druge bajke. Također znamo da nas je i glas naratora - kroz koji, naravno, progovaraju Vlada i HNB - malo slagao kazavši da ćemo s dvojnim iskazivanjem cijena biti zaštićeni od neopravdanh poskupljenja. Slijedom te logike, kad istekne razdoblje dvojnog iskazivanja cijena - a to je 31. prosinac ove godine - više ne bismo trebali biti zaštićeni od neopravdanih poskupljenja.
Na koncu, pitamo vas šest mjeseci otkako nam je euro službena valuta, preračunavate li još uvijek cijene iz eura u kune ili ste se potpuno 'prešaltali' na euro?
