SUH tvrdi da Orešković, koji je dvije godine bio predsjednik Uprave Plive, ne poznaje dovoljno hrvatski zdravstveni sustav, a već najavljuje model reforme koji znači "svojevrsnu kanadizaciju sustava", mada se o tome nije provela široka javna rasprava.
Javno zdravstvo bez pokrivanja troškova lijekova na recept, dentalnih usluga...
Umirovljenici i starije osobe zabrinuti su zbog opasnosti od "kanadizacije" zdravstva, što bi značilo da javni sustav više neće pokrivati troškove lijekova na recept, dentalnih usluga, protetike, kućne njege i dugoročne skrbi, navodi SUH u priopćenju.
Za starije osobe, mahom u zoni siromaštva, "jednostavno je za pretpostaviti kako bi prošle u zdravstvenoj reformi po kanadskom receptu", upozorava SUH koji smatra da su Oreškovićevi izvori informacija "privatni susret na zagrebačkoj špici prije nekoliko dana s Antom Čorušićem, HDZ-ovim zdravstvenim ideologom, te sa zastupnicima Mosta".
I Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi staje u obranu javnoga zdravstva, a počasna predsjednica sindikata Spomenka Avberšek poručila je da će pružiti veliki otpor pokušaju da se "preko koljena lomi sadašnji sustav i uvodi kanadski model".
Ovo nije Kanada nego Hrvatska
"Orešković neće sada preko koljena mijenjati naš javni zdravstveni sustav, koji počiva na temeljima Andrije Štampara, bez javne rasprave u kojoj će sudjelovati struka, udruge pacijenata, sindikati i građani. Ovo nije Kanada nego Hrvatska. Nemamo kanadski, već hrvatski standard, koji se razlikuju kao nebo i zemlja. Ako misle da će to presjeći preko koljena, poručujem im da će naići na veliki otpor. Mogli su dovesti i Obamu", rekla je Avberšek Hini dodajući kako je 30 posto stanovništva Hrvatske na rubu siromaštva.
Udruga hrvatskih pacijenata ponovila je svoje zahtjeve novoj Vladi, vezane uz očuvanje zdravlja građana i organizaciju zdravstvenog sustava, koji bi vlastima trebali biti među prioritetima. U deset zahtjeva traže sprječavanje miješanja javne i privatne prakse, zakonsku zabranu "tajkunizacije javnog zdravstvenog sustava", te stvaranje preduvjeta da se privatno zdravstvo razvija isključivo preko privatnog kapitala.
Predlažu jačanje solidarnog javnog zdravstvenog sustava kroz stavljanje u punu funkciju svih slobodnih kapaciteta, te organiziranjem rada u bolnicama i u drugoj smjeni. Među zahtjevima se ističe i zakonsko određivanje dužine liste čekanja, koje ne bi smjele biti duže od 30 dana, te osnivanje "zdravstvenog Uskoka", čija bi zadaća bila sprečavanje sive ekonomije, mita i korupcije u solidarnom javnom zdravstvenom sustavu.
Zabrana istodobnog rada u privatnom i javnom zdravstvu
"Ima nade za opće dobro hrvatskog puka ako prvi korak u reformi bude stroga zabrana istodobnog rada u privatnom i javnom zdravstvu", poručuje predsjednik udruge Marijo Drlje. Time bi se, kaže, onemogućilo da se liječnici tijekom redovnog radnog vremena u javnoj bolnici čuvaju za rad kod privatnika nakon 16 sati.
Hrvatska mora ostati socijalna država s osiguranim kvalitetnim zdravstvom za sve građane, ističe Drlje koji traži zakonsku zabranu bilo kakvih "košarica usluga" koje podmiruje osnovno zdravstveno osiguranje, dok bi ostalo građani plaćali iz vlastita džepa.
