S prvim danom ove godine na snagu je stupio izmijenjeni Zakona o radu (ZOR). A u njemu, među ostalim novinama, regulirana je isplata minimalno 50 posto veće satnice ako radite nedjeljom. U članku 94. stavku 1 ZOR-a stoji da "za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 posto".
Do sada je postojala zakonska obveza da rad nedjeljom, blagdanima i praznicima mora biti plaćen više od onoga "običnim" radnim danima, ali nije bilo definirano koliko bi to trebalo biti. Za rad nedjeljom sada je, eto, to definirano. No, ne i za rad praznicima i blagdanima, što teoretski znači da vam poslodavac za isti može platiti i "kunu više", odnosno 13 centi.
Resorno ministarstvo: Neće biti zlouporabe prava?
Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac kazao je nedavno za Net.hr da je "vrlo nedosljedno" na taj način zaštititi samo rad nedjeljom.
"Za svake otežane oblike rada ili prekovremeni rad ili rad blagdanom, možete dati minimalno povećanje i time zadovoljiti formu. Ako imate ugovoreno u ugovoru, pravilniku o radu, ili kolektivnim ugovorom, onda će biti drugačije i morat ćete to slijediti. Ali ako nemate ugovoreno ili definirano, onda to može biti minimalni iznos", kazao je Gotovac.
A iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike rekli su nam da iako se u ZOR-u ne navodi točno određeni postotak povećanja plaće, kao u slučaju rada nedjeljom, to nipošto ne znači da je poslodavcima dopušteno platiti radniku samo 'jednu kunu više' za rad praznikom, blagdanom i drugim neradnim danima. "(…) teoretsko povećanje plaće od 'jedne kune' za dodatke (osnove) koje daju pravo radniku na povećanu plaću, ne može biti primjereno ni na koji način, pa bi eventualno postupanje pojedinih poslodavaca suprotno Zakonu o radu, predstavljalo notornu zlouporabu prava", rekli su u resornom ministarstvu. Također su pojasnili da osim minimalnog zakonskog povećanja plaće od 50 posto za rad koji radnik obavlja nedjeljom, iznosi povećanja plaće temeljem drugih navedenih osnova za povećanje plaće nisu određeni Zakonom o radu, već se oni određuju drugim izvorima radnog prava. Konkretno - posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Vlada predlagala povećanje od 30 posto 'u paketu'
O istom smo upitali čelnike dviju najvećih sindikalnih središnjica jesu li tijekom pregovora oko izmjena ZOR-a pokušali ispregovarati da se definira i povećanje iznosa satnice za rad praznikom, blagdanom i drugim narednim danima, kao što je to učinjeno za rad nedjeljom.
"Vlada je predlagala da za sve u paketu - blagdane, državne praznike, nedjelju… - povećanje bude 30 posto. Mi smo sa sindikalne strane tražili za nedjelju 100 posto, a za neradne dane, blagdane i praznike 150 posto. Međutim, nije se pristalo na to, najprije s poslodavačke strane", kazao nam je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).
Objasnio je i da je matematika u tom slučaju vrlo jednostavna, ali i apsurdna.
"Uzmimo primjerice da vi i ja radimo kod istog poslodavca i u četvrtak je blagdan, neradni dan. Ako vi taj dan ne radite, dobijete 100 posto naknade kao da ste radili. A ja ako radim dobijem isto. Razlika je u tome što ste vi to dobili, a niste radili. A ja sam radio pa sam dobio isto", kaže Sever.
Prema onome što nam je rekao, stajališta sindikata o ovome nisu bila jednaka.
"Kada se radio Zakon o minimalnoj plaći, mi smo prvo tražili da se kroz ZOR urede minimalni iznosi pa da se ostavi prostor da se još više dogovori kroz kolektivni ugovore. Međutim, dio kolega nije bio za to jer su rekli da bi, ako se to ugovori, pao interes za kolektivno pregovaranje i da će, ako radnici nešto dobiju kroz ZOR, sindikati puno teže ispregovarati kolektivnim ugovorom više od toga. Naša teza bila je da upravo zato postoje sindikati - da se, neovisno o tome što nas plaćaju naši članovi, moramo boriti za opće dobro", kaže.
Sever: Sindikalna strana trebala je biti čvršća
Sever ističe da je u Hrvatskoj ukupna pokrivenost sveg radništva kolektivnim ugovorima jedva 46 posto, a od toga u privatnom sektoru jedva 20 posto.
"Ljudi koji nisu članovi sindikata ne mogu niti posredno sudjelovati u pregovorima s predstavnicima vlasti ni oko čega, pa ni oko prava iz bilo kojeg zakona. Prema tome, moramo voditi računa i o tim ljudima. Stoga mi se činilo izuzetno važnim da se zakonom odrede neki optimalni iznosi, a da sindikati potom imaju mogućnost ispregovarati i više od toga. Pa ako u Zakonu stoji da se rad nedjeljom plaća 50 posto više, sindikati se moraju uprti da to kroz kolektivne ugovore 'podignu' na 100 posto. No, na kraju je prevladao stav da se blagdane i neradne dane ne dira jer Vlada nije htjela dignuti iznad te određene granice, a pristala je plaćanje rada nedjeljom dići s 30 na 50 posto. I dalje smatram da je u Zakonu trebalo odrediti neke razumne minimume, a da onda sindikati kroz kolektivno pregovaranje isposluju više od toga. Mislim da je sindikalna strana pri tome trebala biti čvršća. A ako neki sindikati samo glume sindikate pa im je svako povećanje bolje od nikakvoga i ako misle da time dokazuju da su zapravo dobri sindikati, to je onda njihov problem. No, pritom ne bi trebali biti kažnjeni i radnici, pogotovo oni koji nisu u sindikatu", kazao nam je sindikalist Sever.
Plaćanje rada blagdanima regulirati kolektivnim ugovorima
Severov kolega Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), najveće sindikalne središnjice, kaže da među sindikatima očito postoje različiti interesi. On smatra da ugovaranje dodataka za prekovremeni rad, noćni rad, smjenski rad, rad blagdanima pa i rad nedjeljom treba regulirati kroz kolektivne ugovore.
"To je načelo dominantno u svim tzv. starim zemljama Europske unije. Tamo se ti dodaci ne definiraju zakonima , nego kolektivnim ugovorima. U Hrvatskoj sve to, naravno, fino funkcionira u državnom i javnom sektoru budući da im je država poslodavac i da se svim radnicima jednako isplaćuju ti dodaci kad se potpiše kolektivni ugovor. Puno je veći problem u privatnom sektoru. Tamo trenutno imamo dva kolektivna ugovora - u sektorima ugostiteljstva i graditeljstva. Imamo i niz kućnih kolektivnih ugovora i tamo gdje su radnici sindikalno organizirani, ti su dodaci i ugovoreni. Tamo, pak, gdje radnici nisu pokriveni kolektivnim ugovorima, stvar je isključivo ugovora o radu ili pravilnika o radu kako će ti dodaci biti definirani", kaže Novosel.
Novosel: Ako se sve uređuje ZOR-om, sindikati gube smisao
Novosel ističe da Hrvatska mora najkasnije do sljedeće godine donijeti akcijski plan temeljem direktive Europske unije o minimalnoj plaći kako bi se na razini svake europske zemlje dosegnuo cilj da 80 posto radnika bude pokriveno kolektivnim ugovorima. U međuvremenu je gotovo 80 posto radnika u privatnom sektoru "nepokriveno" kolektivnim ugovorima pa time i bez jasno definiranih iznosa dodataka za rad praznicima, blagdanima i drugim neradnim danima.
"Interes nam je da sklopimo sektorske kolektivne ugovore za još nekoliko sektora - od sektora trgovine gdje pregovori traju već nekoliko godina, preko sektora poljoprivrede, prehrane, javnolinijskog prijevoza pa do metalnog i drvoprerađivačkog sektora. S tih šest dodatnih sektora kolektivnim bi ugovorima bilo pokriveno preko 80 posto privatnog sektora i to nam je cilj ove godine. A radnici koji ne žele ili nemaju interesa sindikalno se organizirati, moraju shvatiti da je to jednostavno put da dođu do boljih prava. Ako sve utvrđujete Zakonom o radu, onda smisao sindikata postaje upitan što je izvan svake pameti", zaključio je Novosel.
