Pred Hrvatskim saborom, koji se okupio na izvanrednom zasjedanju, u srijedu je prisegnuo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica koji to nije učinio u srpnju s ostalim članovima Vlade jer je bio pozitivan na koronavirus.
Malenica, koji se oporavio i vratio redovnim obvezama, prisegnuo je da će dužnost člana Vlade obnašati savjesno i časno, poštivati Ustav, zakone i pravni poredak, te se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.
Počela izvanredna sjednica
Uz stroge epidemiološke mjere, Sabor je u srijedu počeo dvotjednu izvanrednu sjednicu čije je sazivanje zatražila Vlada kako bi Sabor čim prije donio zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Plenković predstavio Zakon
Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu saborskim zastupnicima konačan tekst zakona o obnovi Zagreba i okolice od potresa poručivši kako je pred svima velika odgovornost da se građanima koji ga nemaju osigura krov nad glavom i da Zagreb opet bude mjesto ugodno za život i rad.
Iako to nije prvenstvena svrha ovog zakona, sama obnova može biti prilika za rješavanje brojnih neriješenih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju Zagreba, rekao je Plenković u Hrvatskom saboru.
U potresu oštećeno 26.000 zgrada
Izrazio je uvjerenje da će se svi izdići iznad politikanstva te iskoristiti priliku da se građanima osigura zakon koji će biti kvalitetan, transparentan, pravičan i provediv.
Podsjetio je da je potres 22. ožujka bio najrazorniji unatrag sto godina, šteta koju je počinio procijenjena je na 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto državnog proračuna i nadilazi sve sa čime se Hrvatska do sada suočila.
Na području Zagreba oštećeno je 25.000 zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409, a u Zagrebačkoj 510 zgrada, ukupno gotovo 26.000. Gledaju li se oštećene zgrade prema vlasništvu, oko 1,5 posto ih je javne namjene, a 98,5 posto u privatnom vlasništvu.
Premijer je podsjetio da su nakon potresa Vlada i sve službe brzo reagirale: pripremile su hitne i kratkoročne mjere da se zbrinu najugroženiji, počele su raditi popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć te pripremile kvalitetan zakonski okvir za dugogodišnju obnovu grada.
Načela za dugogodišnju organiziranu obnovu
Zakonski prijedlog obnove Zagreba i okolnih županija, istaknuo je, utvrđuje načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu, a u njegovu su izradu uključene sve nadležne struke.
Uvjeren sam da će konačni prijedlog Zakona biti kvalitetan temelj koji će pokrenuti i osigurati obnovu i zadovoljiti očekivanja građana koji su pretrpjeli štetu u potresu i cjelokupne javnosti, rekao je Plenković, koji očekuje široku podršku zastupnika tom zakonu.
Zakonom se, prije svega, predviđa obnova zgrada koje su neupotrebljive i privremeno neupotrebljive. Predviđeno je da se konstrukcijska obnova tih zgrada financira iz sredstava državnog proračuna, proračuna Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada, te sredstvima iz drugih izvora.
Konstrukcijska obnova privatnih zgrada financirat će se u omjeru 60 posto država, po 20 posto jedinice lokalne samouprave i vlasnici, odnosno suvlasnici.
Uvedeni socijalni kriteriji
Novost u odnosu na prvo čitanje je uvođenje socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. Građanima koji primaju minimalnu plaću i nemaju značajniju imovinu, država i županija, grad ili općina će u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.
Iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna. To se odnosi i na one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.
U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje, a razmotrit će se da se to pravo omogući i svim osobama s invaliditetom, rekao je premijer.
Novost je i odredba da za drugu i svaku sljedeću nekretninu vlasnik sudjeluje u konstrukcijskoj obnovi s 50 posto sredstava, odnosno raspodjela troškova je 40 posto država -10 posto lokalna samouprava - 50 posto vlasnik.
Premijer naglašava da obnovu zgrada javne namjene, onih 1,5 posto oštećenih, financiraju u potpunosti vlasnici, odnosno osnivači javnih ustanova.
Plenković ističe da će se obnova provoditi organizirano, sukladno programima mjera, definiranog sadržaja, kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Prvi program mjera u završnoj je fazi i planiramo ga usvojiti i prije isteka roka od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona, prije tog roka osnovat će se i Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu, rekao je.
Svi podaci o utrošenim sredstvima javno dostupni
Plenković je razjasnio i neke odredbe oko Fonda. Njegova uloga nije samo da bude financijski fond već će biti jedinstvena ustanova koja će operativno provoditi sve radnje vezane za obnovu.
Velika pozornost posvetit će se transparentnom trošenju sredstava. "Uz pomoć informatičkih tehnologija svi podaci o utrošenim sredstvima bit će javno dostupni svima", najavio je premijer.
Još neke izmjene dodane su u konačni tekst zakona. Država će osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu ako to vlasnici, odnosno suvlasnici ne učine, no tada će upisati založno pravo na nekretnini.
Izmjena je da se založno pravo upisuje i na posebni dio nekretnine, uvrštena je mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta itd.
Žestoki odgovori Selak Raspudić i Orešković
"Mislim da hrvatska javnost prvenstveno zaslužuje znati čemu cijeli ovaj igrokaz sa zakonom koji nije bio nužan jer već postoji zakonodavni okvir. S jedne smo strane imali smo tajkunsku ljevicu koja je odlučila svoj program bazirati na tome da kupiš zakon i dobiješ stan i imali smo vas, kao panične populiste koji niste pokazali dovoljno integriteta da kažete da postoji zakonski okvir. Zašto se ponašate kao zakonodavni profiter?", pitala je premijera Marija Selak Raspudić.
"Niti vidim logike niti smisla u vašoj intervenciji i vašem pitanju, kao da ste prespavali razdoblje od potresa dosad", odgovorio joj je Plenković.
Premijeru je replicirao SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić. "Vidim opasnost u zakonu, a to je isključivo konstrukcija obnova koja ne uvažava postulate energetske obnove. Potrošit će se veliki novci, a obnova neće biti po postulatima koje će Hrvatska uskoro biti dužna poštivati i može se dogoditi da za par godina zapravo 25.000 zgrada koje treba obnoviti neće više imati financijske kapacitete da sudjeluju u obnovi u kojoj će Hrvatska biti obavezna sudjelovati", rekao je.
"Idemo u konstrukcijsku obnovu jer vodimo računa o sigurnosti. Što bi bilo da se sada dogodi potres malo jači od onoga što se dogodio. Hoćete čuti scenarij? Bolje da ga ne čujete. Za energetsku obnovu postoje drugi programi, drugi natječaji", odgovorio je premijer.
Orešković: Ovaj zakon je velika laž
"Ovaj zakon je sve u svemu velika laž, njime oštećeni građani neće dobiti ono čemu se nadaju. U samom zakonu ne propisuju se nikakvi programi i mjere same obnove, naprotiv, izričito se kaže da će se sve što je potrebno da se krene u samu obnovu propisati naknadno, u hodu, u Vladi, točnije u sobičcima i kabinetima vaše Vlade. Još uvijek se pamti kako se planirala sanacija Agrokora, u tim istim sobičcima i kabinetima. Planirate li na isti način pristupiti i sanaciji grada Zagreba? Građani od toga neće imati nikakvu korist, ali ne sumnjam da će je imati intimusi Vlade, a i Milana Bandića", rekla je premijeru Dalija Orešković.
Plenković: Smanjite demagogiju
"Ja se nadam da ste vi čitali zakon, da kao pravnica znate što to obično rade predstavnička tijela, a što radi izvršna vlast. To je, onako, elementarna abeceda pa ja vjerujem da ćete vi malo primisliti i razmisliti kako bi bilo da mi sve ovo damo na provedbu Saboru. Hoćemo to napraviti? Koliko mislite da će trajati ta obnova, 200, 300, 500 godina? Koliko, otprilike? Ja vas molim da tu vašu demagogiju koju koristite malo smanjite ipak na neki realniji okvir izričaja. To će biti korisno za vas, za vaš kredibilitet, za osjećaj za realnost. Sve što ste vi govorili je zaista bezobrazno ovaj zakon kvalificirati kao laž", odgovorio joj je Plenković.
"Smatram neprimjerenim da me predsjednik Vlade naziva bezobraznom", uzvratila je Orešković.
Epidemiološke mjere u Saboru
Kako bi se spriječila zaraza koronavirusom, od danas su u Sabornici zaštitne maske obveza, ne samo preporuka, u njoj je manji broj zastupnika, najviše ih može biti 41 plus predsjedavajući, zastupnici će glasovati iz tri dvorane, a bude li potrebe i na daljinu.
Saborska oporba kritična prema Zakonu o obnovi
Saborska oporba u srijedu je, koristeći institut zahtjeva za stankom, iznijela brojne kritike na predloženi zakon koji uređuje obnovu Zagreba i njegove okolice od posljedica razornog potresa koji ih je pogodio 22. ožujka.
Predloženi je zakon neambiciozan, cementira postojeće stanje, bavi se samo vraćanjem Zagreba u stanje prije potresa, ne razmišlja o tome kakav bi trebao biti za 10 godina, 20 godina, socijalni kriteriji nisu adekvatni, nije riješen položaj zaštićenih najmoprimica koji će doslovno biti gurnuti na cestu, rekao je Peđa Grbin (SDP).
Zakon nije provediv, u njemu je puno spornih stvari, poručila je Anka Mrak Taritaš (Glas), a Marija Selak Raspudić (Most) pak ističe da se zakonom stvara ozračje pravne nesigurnosti te se negiraju i preskaču postojeći zakonski propisi.
Miroslav Škoro (DP) ključnim označava financiranje obnove, za koje pretpostavlja ni Vlada, ni Grad Zagreba nemaju dovoljno sredstava.
Potpuno drugačiji pogled na zakon ima HDZ. Zakon smo postavili na tri ključna stupa: političkoj uključivosti, Vlada je prihvatila više od 25 oporbenih prijedloga, transparentnosti i solidarnosti, rekao je Ivan Domagoj Milošević.
Dio zastupnika prosvjedovao zbog mjera
Dio oporbenih zastupnika prosvjedovao je zbog epidemioloških mjera koje je u utorak jednoglasno utvrdilo saborsko Predsjedništvo, a po kojima su maske obvezne, u Sabornici može biti najviše 41 zastupnik, rasprave su skraćene na deset minuta za klubove i pet za pojedinačne rasprave.
Zahvaljujem Predsjedništvu što su desetkovali zastupnike i što je skraćeno vrijeme za rasprave, ironizirala je Selak Raspudić.
Nedopustivo je da se zastupnici dijele na one prvog reda i one u sobi za služinčad, dodao je Željko Sačić (Suverenisti) koji drži da nema razloga da se ne postupi kao na konstituirajućoj sjednici u srpnju kad su zastupnici mogli sjediti i na saborskim galerijama.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković opetovao je kako je odluka Predsjedništva bila jednoglasna i utemeljena na Poslovniku sa željom da se što normalnije funkcionira i spriječi širenje zaraze koronavirusom.
Svi zastupnici mogu sudjelovati u pojedinačnoj raspravi, zamjenama, svaki zastupnik može pojedinačno govoriti, rekao je odbacivši teze da se na taj način zastupnicima žele zatvoriti usta.
