Na sjednici Vlade predstavljen je peti Paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od inflacije. Njime su se cijene energenata ograničile, a cijene 30 osnovnih artikala u trgovinama smanjile. One sada iznose onoliko koliko su iznosile 31. prosinca, a premijer ih je prikazao na svojim slajdovima.
Sindikati su zadovoljni - otkriva nam predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Očekivali su i tražili stabilnu cijenu električne energije i plina za građane, a to su i dobili. Iako na prvi pogled možda ne izgleda kao toliko važna stvar, dodaje predsjednik sindikata, bitno je zamrznuti cijene energenata pogotovo sada, pred ogrjevnu sezonu.
"Znam da će mnogi, pa i predsjednik republike reći, da je bolje da se išlo ciljano i mi se tu načelno slažemo, ali nema ključa po kojem bi se to radilo i nastalo bi dosta nepravde", smatra Sever.
Problem leži u tome što nedostaje registar kućanstava, dodaje predsjednik sindikata, pomoću kojeg bismo mogli preciznije odrediti kome i kako pomoći. Da postoji registar, kaže Sever, imali bismo uvid u to da netko, primjerice, "prima izrazito malu mirovinu, a iznajmljuje puno apartmana, a mi taj podatak nemamo".
Veliki poduzetnici su 'ispali'
No mjere su korisne jer, iako će olakšati onima koji imaju, pomoći će i onima koji nemaju, kaže Sever. Naglašava da je važno očuvati cijenu energenata. Prema cijeni energenata, Hrvatska se nalazi na predzadnjem mjestu u Uniji. Jedino bolje od nas stoje Mađari, radi svoje suradnje s Rusijom. I dok se stabilnost cijena jamči kućanstvima te malim i srednjim poduzetnicima, veliki su zasada isključeni ali za to, kaže Sever, postoji dobar razlog.
"Nitko nije protiv njih, nego je štićena cijena struje veća od trenutne tržišne i veliki poduzetnici, kao veliki potrošači struje, trenutno mogu dobiti jeftiniju električnu energiju. Ali dobili su jamstva da i oni u slučaju poremećaja cijena ostvaruju pravo na štićenu cijenu struje koju su imali do sada", objašnjava predsjednik sindikata.
'Udareni su tamo gdje ih najviše boli'
Svi su, uključujući i sindikate, priželjkivali model prema kojemu bi se cijene hrane "zauzdale", otkriva Sever. Naime, iako je Svjetska agencija za hranu naglasila da je došlo do pada cijena hrane u svijetu, kod nas to nije bio slučaj. Podaci iz kolovoza pokazuju da je cijena hrane porasla za 0,5 posto u odnosu na srpanj. U odnosu na kolovoz prošle godine, cijene hrane porasle su za 11 posto.
"Na prvi pogled izgleda kao usporavanje rasta cijena, međutim moramo se podsjetiti da i ovakva inflacija ide na već visoku inflaciju od prošle godine u kolovozu i na već tada visok rast cijena hrane - prošle godine su rasle 19,2 posto i sada na tako povećane cijene u godinu imamo porast daljnjih 11 posto", otkriva Sever.
Potrošnja hrane je za 2023. godinu činila 26 posto udjela u mjesečnoj potrošnji kućanstva, kaže predsjednik sindikata. Kod onih koji imaju srednju i nižu plaću. kao i kod umirovljenika s prosječnim i nižim mirovinama, udio hrane u potrošnji kućanstva iznosi od 40 do 60 posto.
"Kada hrana u tim udjelima za njih poskupi za 11 posto u odnosu na prošlu godinu, onda je to znak da su izuzetno snažno udareni tamo gdje ih najviše boli. Ovo nam samo još pokazuje da su trgovci doista "brali" onako kako je rečeno i da je rast profitnih marži bio najveći generator inflacije u Hrvatskoj. Da, marže su ostale možda iste, ali su te marže u postotcima određivane na veće ulazne cijene, pa su trgovci pritom itekako dobro zaradili", zaključuje Sever.
'Određeni artikli u određenom dijelu'
Premijer Plenković na svojoj prezentaciji na sjednici Vlade, između ostalog, prikazao je i stare te nove cijene 30 osnovnih artikala. Krešimir Sever kaže kako se tu radi o "određenim artiklima u određenom dijelu".
"Mlijeko - to je dobro i sami građani su rekli da je dobro da se tu štitila cijena. Jestivno suncokretovo ulje, i na svjestkom tržištu mu je pala cijena, ali dobro je da se ta cijena štiti. Da se pita nutricioniste, oni bi rekli da je problematična kategorija bijelog kristalnog šećera, jer je nezdrav, ali šećer je namirnica koja se često troši i logično je da se ipak odlučilo štiti tu cijenu. Jedino se cijena cijelog pileta štiti, sve obrađeno, tu nema štićene cijene", upozorava predsjednik sindikata.
"Svinjsko mljeveno meso, mnogi će reći da je nezdravije od junećega, ali ljudi traže nešto jeftinije, a svinjsko meso je jedna od traženijih namirnica u Hrvatskoj. Tu bi moglo biti problema radi svinjske kuge, cijene tog mesa u Hrvatskoj još rastu pa će biti zanimljivo pratiti kako će se to štititi", kaže Sever.
'Hrenovke su problematična kategorija'
"S rižom dugog zrna će biti zanimljivo, s obzirom na to što se događa na svjetskom tržištu riže. Indija je zabranila izvoz riže radi utjecaja El Nina na prinose u zemlji pa se na jesen očekuje poskupljenje riže na svjetkom tržištu, a ona je kod nas zaštićena", kaže Sever.
Što se tiče svježih jaja, predsjednik sindikata otkriva, radi se o jajima iz kaveznog uzgoja, a on je sam po sebi lošiji od podnog, no "ljudi trebaju tu namirnicu".
"Hrenovske su uvijek problematična kategrija, ali i to je jedno od jela koje se često koristi, kao i slanina. Mislim da bi svaki nutricionist rekao da nije pretjerano zdrava, iako ima i svojih dobrih strana u ograničenim količinama", komentira dalje Sever "Vladinu košaricu".
'Ljudi bi ga kupovali i ovako i onako...'
Krumpir, mrkva i grah - izuzetno su važne namirnice u prehrani, te je dobro da im se cijena štiti, smatra Sever.
"Zanimljivo je da se tu našao limun, koji ima izuzetno velik sastav C vitamina, što u predstojećim hladnim danima ljudima treba. Sirup sa šećerom je nezdrav, ali kućanstva koja nemaju novca koriste često upravo taj sirup. Ljudi bi ga kupovali i ovako i onako, ovako će ga dobiti jeftnijie", smatra predsjednik sindikata.
Na Plenkovićevoj listi našao se i toaletni papir, standardni ulošci te pelene - što je sve, kaže Sever, jako važno.
'Kritičari će reći'
A kada se pogleda cijela tablica - "to je dobro i to treba", kaže Sever. Proizvođačima i dalje ostaje niz drugih artikala koje mogu prodavati po drugim, nezamrznutim, cijenama. Važno je, ipak, dodaje predsjednik sindikata, da se u budućnosti proširi popis sniženih namirnica. Trgovcima će, smatra i dalje ostati dovoljno artikala po punoj cijeni, a najvećima će to omogućiti bolje pregovaračke pozicije s dobavljačima, jer će moći tražiti niže ulazne cijene.
Kritičari će reći, dodaje, da se vraćamo dogovorenoj ekonomiji, no on se ne slaže.
"Jasno je da su ti isti kritičari zagovarali potrebu države, javnoga novca, za potpore u gospodarstvu u uvjetima covida i drugim kriznim vremenima. Ti kritičari zastupaju jedan libearalni oblik kapitalizma po kojem se država treba manje miješati u sustav gospodarstva na način, dok je dobro dobit ide samo njima, a kad im krene loše, onda žele da cijelo društvo podijeli s njima sudbinu pomoću javnoga novca", objašnjava Sever.
Međutim, ovo nisu normalna vremena, kaže. Sigurno je da se Vlada ne bi miješala u cijene da to nije bilo nužno. Sada, nada se da će Vlada i HNB zajednički pronaći mehanizme koji će obuzdati inflaciju.
"Jer oni koji zagovaraju da je rast plaća dijelom generator inflacije zaboravljaju da je Hrvatska na samom dnu po plaćenoj satnici, a imamo europske cijene. Zazivamo Vladu da s HNB-om traži dugoročno rješenje za obuzdavanje inflacije, jer nije rješenje niti dovijeka davati potpore. Ali, ne da se inflacija zaustavlja zaustavljanjem rasta plaća", zaključuje Krešimir Sever.
POGLEDAJTE VIDEO: Košarica 30 proizvoda bit će 23 eura jeftinija. Tanja iz Zagreba: 'Neće pojeftiniti ono što meni treba'
