Premijer Andrej Plenković u četvrtak je predstavio novi, peti paket mjera zaštite kućanstava i gospodarstva od povećanja cijena. Paketom se ograničava cijena električne energije, plina, ali i cijene 30 artikala u trgovinama. Međutim, premijer je najavio i povećanje kamatnih stopa na štednju građana.
"Banke će povećati kamatne stope na štednju građana i to je mjera koja ide u prilog građana, a istodobno i protuinflacijska", kazao je Plenković te dodao:
"Dobili smo jamstva čelnih ljudi banaka da povećanje kamata na štednju neće povećati stope kamata na kredite."
Ovu odluku Vlade komentirao je za Net.hr ekonomski analitičar Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, kojeg smo upitali je li točno da kamate na kredite, kako je premijer najavio, neće rasti uslijed povećanja rasta kamata na štednju odnosno, ako do toga dođe, kada bismo mogli očekivati njihov rast?
"Sve zavisi o tome hoće li biti potražnje za kreditima pri većim kamatnim stopama. Zato je teško predviđati vremenske rokove pomaka. Ako se potražnja za kreditima ohladi onda neće biti osjetnog rasta kamata", kazao je Šonje.
Stvarna Vladina namjera
Premijer, koji je u srijedu održao sastanak s predstavnicima banaka, kazao je da su banke prepoznale napore Vlade da održi standard građana i obračuna se s inflacijom.
"Nakon što je Vlada na početku godine uspješno izdala narodne obveznice, očito je da banke konkurentno gledajući idu za povećanjem kamata na štednju", kazao je pak na sjednici Vlade u četvrtak, najavljujući ovu mjeru.
Međutim, ako su banke prepoznale narodne obveznice kao konkurenciju, zbog čega ih je premijer na jučerašnjem sastanku morao "ohrabriti" da se ponašaju u skladu s tom "prijetnjom"? Odnosno, zbog čega bi banke uopće pristale na podizanje kamata na štedne depozite?
"Ishod će zavisiti o stanju na tržištu", kaže Šonje. "Banke će osjetnije dići kamatne stope na depozite ako rast depozita stane i to bi mogao biti važniji faktor od nekakve 'političke volje'", dodaje.
Šonje pojašnjava da rast kamata može djelovati kontra inflacije samo ako se zbog toga poveća ukupna štednja te smanje ukupni izdaci.
"No mislim da je vladina namjera druga - da ljudima koji štede veće kamate kompenziraju smanjenje realne vrijednosti štednje do čega je došlo zbog inflacije", kaže.
'Ako se rast cijena nastavi, problem će biti puno ozbiljniji…'
Komentirajući mjeru zamrzavanja cijena za ukupno 30 artikala, Šonje podsjeća da je inflacija pokazivala tendenciju smirivanja nekoliko mjeseci a onda se opet "razbudila" u kolovozu.
"Dobrim dijelom ponovno zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, što se prelilo na domaće tržište. Vlada je to mogla neutralizirati smanjenjem trošarina ali nije, jer bi time sebi izbila dio prihoda iz proračuna. Trošarinama se može djelovati direktnije na cijene, PDV nije dobar instrument za to", kaže Šonje na naše pitanje nije li mjera smanjenja PDV-a na proizvode mogla polučiti bolji efekt od ograničavanja cijena.
Upitali smo stručnjaka i kose li se ove Vladine mjere s politikom Europske središnje banke (ECB) koja nastoji obuzdati inflaciju povećanjem kamatnih stopa? Međutim, Šonje kaže da od hrvatske Vlade nije vidio neke čvrste mjere.
"Više je riječ o političkom pritisku prema trgovcima i bankarima. Ne vidim nikakav sukob s onim što radi ECB. Ako ne bude daljnjeg rasta svjetskih cijena energije i sirovina, inflacija će nastaviti usporavati sa i bez ovakvih uvjeravanja pa ćemo aktualnu temu brzo zaboraviti. Ako se aktualni trend rasta nastavi, problem će biti ozbiljniji i Vlada će prije ili kasnije morati pribjeći izravnijim mjerama kao što je spomenuto smanjenje trošarina, mjera koju je već koristila u vrijeme najveće krize prošle godine", zaključio je Šonje.
POGLEDAJTE VIDEO Vlada proširuje listu zamrznutih cijena namirnica. Umjesto 8, sada ih je na popisu 30