No, propusta ima, a Slavko Linić ih vidi u Poreznoj upravi. Ipak, ako Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa potvrdi da se Šegon ogriješio, Linić će ostati bez pomoćnika. I dok ministar financija ničeg spornog ne vidi u radu HBOR-a, ministarGordan Maras traži brže odgovore. A jesu li Linić i Maras u sukobu?... Linić je pomno prikupljao informacije, piše MediaServis, pa o sukobu interesa pomoćnika Šegona zaključio:
Za Linića ništa nije sporno
"Ono što su moja saznanja oko sukoba interesa, s obzirom da je postupio po zakonu, smatram da ga nema". Ni kredit Šegonovoj tvrtki Facta vera od HBOR-a, Liniću nije sporan.
"Vrlo jasno je od strane Uprave dano obrazloženje da je to kompletno restrukturiranje ulaganja i završetak investicije. Prema tome, ocjenjujem osobno da je bilo u skladu s kriterijima", kazao je Linić. Kaže, baš poput Šegona, kredite za turizam, pod istim uvjetima u 2012. dobili su i drugi. "Odobreno je 77 takvih kredita i da nije bilo neodobrenih kredita".
Ni po pitanju privatizacije i predstečajne nagodbe na Korčuli, nema ništa sporno, tvrdi Linić. "Nove investitore nije biralo povjerenstvo za predstečajne, niti Ministarstvo financija, nego oni koji su vlasnici", poručio je Linić.
Za sve je kriv bivši kadar Porezne uprave?
Ali propusta ipak ima, i to u Poreznoj upravi koja četiri godine ne odgovara na upite o imovini Šegonovih. Za to je kriv bivši kadar, novi radi na predmetu. "Po zadnjem izvješću, predmet je u završnoj fazi", kaže Linić.
Ipak, Vlada izvlači pouku. "Nitko više neće moći raditi s bilo kakvim državnim institucijima ako želi obavljati djelatnost. Znači, oni mogu birati", naglasio je Linić.
"Tko ima svoj privatni business i ulazi u politiku, on bi trebao iz businessa izaći i na najtransparentniji mogući način to objaviti. Ne kažem da bi ljudi trebali zapaliti sve ono što su izgradili do trenutka kada su ušli u politiku, ali se mora maknuti privatno od javnoga kada se bavite politikom. To je vrlo jasna poruka", kaže pak ministar poduzetništva Gordan Maras koji od Uprave HBOR-a očekuje informaciju o slučaju Šegon prije utorka.
I dok on tvrdi da nikakvog sukoba s kolegom Linićem nema, Linić na to gleda drugačije: "Radi se o našem sukobu koji ne bih komentirao jer nije potreban u poslovima koje obavljam".
"Što se tiče sukoba, nema nikakvog, barem što se s moje strane tiče", kazao je Maras.
Bilo kako bilo, Šegon ostaje na funkciji, a otići će tek ako nadležno Povjerenstvo utvrdi sukob interesa.
U priopćenju kojeg potpisuje predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev navode se detalji kredita Šegonovoj tvrtki.
"Društvo Facta Vera d.o.o. u pisanom je obliku dalo suglasnost HBOR-u za javnu objavu podataka te nas je slijedom toga oslobodilo čuvanja bankarske tajne.
Društvo Facta Vera d.o.o. prvi puta se obratilo HBOR-u u vrijeme kada su ulazili u projekt kupnje i obnove hotela Korkyra 2008. godine, no HBOR zbog nedostatka sredstava uslijed utjecaja financijske krize nije bio u mogućnosti pratiti projekt, te je projekt financiran od strane poslovne banke.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak kroz podjelu rizika s poslovnom bankom odobrila je u srpnju 2012. godine na sjednici Uprave HBOR-a društvu Facta Vera d.o.o. kredit u iznosu od 31,4 milijuna kuna. Kredit je odobren pod sljedećim uvjetima: - ročnost 17 godina (uz poček od 4 godine i 13 godina otplate) - kamatna stopa za 5 milijuna kuna je 3 posto godišnje, a za iznos od 26,4 milijuna kuna kamatna stopa je tržišna i iznosi 5,74 posto godišnje, što znači da je prosječna kamatna stopa za cijeli kreditni iznos 5,31 posto.
U vrijeme odobrenja kredita kamatna stopa po programu Turizam iznosila je 3 posto, odnosno 1 posto za tržišno dokazane poduzetnike koji ulažu na otoke. Odobreni kredit društvu Facta Vera d.o.o. je najskuplji kredit odobren za potrebe kreditiranja turizma u 2012. godini tijekom koje je odobreno 77 kredita po programu Turizam u iznosu od 1,5 milijardi kuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 2,7 posto.
Kreditni program Turizam bio je podloga za dodjelu kredita, namjena nije bila u potpunosti u skladu s programom, ali je bila u skladu s Općim uvjetima kreditnog poslovanja koji su dopuna svakog programa kreditiranja i temeljem kojih je omogućena refundacija za već izvršena plaćanja. Opći uvjeti kreditnog poslovanja su javni dokument objavljen na mrežnim stranicama HBOR-a kao i svi kreditni programi. HBOR refundacijom smatra isplatu klijentu za namjenu koja se uklapa u program kreditiranja, a koja je ranije izvršena temeljem vjerodostojnih poslova i za koju se može dokumentirati da je plaćena.
HBOR je pri odobrenju kredita odstupio i od programom propisane kamatne stope (3 odnosno 1 posto) i odobrio znatno višu kamatnu stopu odnosno tržišnu kamatu od 5,74 za dio kredita koji se odnosio na refundaciju uloženih sredstava u obnovu hotela Korkyra. Za manji iznos kredita koji se odnosio na novu investiciju odobrena je kamatna stopa od 3 posto, a ne 1 posto iako se radilo o ulaganju na otok, budući Društvo nije ispunjavalo uvjete tržišne konkurentnosti u smislu zadovoljenja programom propisanih financijskih pokazatelja.
Tijekom 2012. godine HBOR nije niti jedan zahtjev za kredit podnesen po programu Turizam vratio zbog nedostatka sredstava. Ukupno u 2012. vraćeno je 26 kreditnih zahtjeva i to 6 zbog nedostatnog osiguranja, 9 nepotpune dokumentacije, 2 klijenta su odustala od zahtjeva, 1 zbog loših financijskih pokazatelja, 1 zbog loše ocijene projekta, a od 7 zahtjeva koji se nisu uklapali u program tri zahtjeva su upućena na drugi kreditni program, jedan je odobren po traženom programu nakon dorade, u jednom slučaju se radilo o izgradnji stambene vile i u dva slučaja podnositelj zahtjeva je imao dospjelih kreditnih obveza", stoji u priopćenju.