Danas su ga posjetili hrvatski i slovenski ministri gospodarstva jer Slovenci koji ovise o ruskom plinu, s terminala u Omišlju žele zakupiti dio svojih potreba.
Na 280 metara dugom terminalu razgovara se o poslu ključnom za slovenski predah od nabavke ruskog plina. S terminala u Omišlju žele podmiriti trećinu godišnjih potreba pa je suradnja s Hrvatskom izgledna.
"Objavit će natječaj za 300 milijuna kubnih metara tijekom godine i Slovenija je jako zainteresirana biti dijelom tog dogovora", kaže slovenski ministar gospodarstva, Jernej Vrtovec.
Prije otvaranja ovog terminala plin je do Hrvatske mogao samo plinovodima iz Mađarske ili Slovenije, a sada ga brodovi u tekućem stanju tu dovoze iz cijeloga svijeta. Godišnji kapacitet od 2.6 milijardi kubnih metara zakupljen je do 2027.-e, ali većina plina ostaje u Hrvatskoj.
"Naše tržište, sektor stanovništva, sektor poduzeća, izgradnjom ovog terminala koji je zasigurno najveći energetski projekt u Republici Hrvatskoj u proteklih 30 godina dobilo je sigurnu alternativnu dobavu plinom za Republiku Hrvatsku i to nitko ni na koji način ne može sporiti“, smatra ministar gospodarstva, Tomislav Ćorić.
Radi se s najvećim svjetskim igračima.
Situacija s Rusijom demantirala je protivnike ovog projekta kojih svojevremeno nije manjkalo, a za koje ministar Ćorić kaže da su na priči o LNG-u izgradili svoje političke karijere. Treba reći da se gotovo 95 posto prirodnog plina koji je isporučio ovaj terminal koristi u Hrvatskoj, a uskoro će se ići i u širenje kapaciteta.
I tu Slovenci, potpuno ovisni o ruskom plinu, vide svoju šansu. I ne samo oni.
"Mi smo s Plinacrom odradili određena testiranja sustava i vrlo vjerojatno ćemo ubrzo tržištu ponuditi određen dio proširenog kapaciteta, za nešto ozbiljnije ipak treba nešto malo više vremena i trenutno mi imamo upite s raznih strana", kaže direktor LNG Hrvatske, Hrvoje Krhen.
I inače dobar interes za plinom iz Omišlja, posljednjih mjesec i pol značajno se pojačao. Ali Hrvatska se ne mora brinuti, za domaće potrebe na Krku ga ima dovoljno.
