Koliko god Vlada pokušavala - cijene plina i struje rastu - pitanje je samo koliko će računi biti veći. Ako nitko ne reagira - plin čak 23 posto! Potvrđeno je to RTL-u iz ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Političari koji redom odbijaju izgovoriti riječ poskupljenje lomili su do sada jezik frazom smanjenje smanjenja. I dok raspravljamo danima o cijeni struje i plina, sprema se i poskupljenje cestarina za čak 15 posto. Udar na potrošače u 2017. tu ne staje, kao ni premijer u tvrdnji da poskupljenja neće biti.
"Kao predsjednik Vlade dao sam zadaću nadležnom ministarstvu da pronađe model po kojem se ne bi doveli u situaciju poskupljenja cijene plina za građane i potrošače, i na tom modelu zajedno sa svim relevantnim kompanijama u ovom trenutku stručnjaci iz Ministarstva trenutno rade", izjavio je Plenković.
Jutros smo pozvani u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na briefing - između redova shvatili smo da plin poskupljuje svuda, a evo kako izgleda računica u Zagrebu.
Plin koji Zagrepčani trenutačno plaćaju 29 i pol lipa po kilovat satu, od 1. travnja, nakon djelomične liberalizacije tržišta – u najgorem bi scenariju mogao otići na čak 36,3 lipe po kilovatsatu. Cijene bi tako mogle rasti do 23 posto! Kad se to prenese na godišnju razinu, kućanstvo koje potroši oko 10 000 kilovat sati – na godinu će za plin izdvajati čak 680 kuna više nego sada! Ovaj udar - vladajući će u idućih nekoliko tjedana još pokušati ublažiti u dogovoru s HEP-om, Plinacrom i lokalnim distributerima.
No, ne rastu samo cijene plina, već i cijene struje i to prije lokalnih izbora u svibnju! Naknada za obnovljive izvore energije koja sada iznosi 3 i pol lipe po kilovatsatu sigurno će ići gore. Iako se zasad službeno ne zna koliko, spominje se 7 lipa. To pak znači da će na godišnjoj razini prosječno kućanstvo koje troši 3500 kWh na godinu, račun HEP-a s 3200 kuna – porasti na 3340 kuna, dakle za 140 kuna.
Kako je sam ministar rekao – riječ je u ovom slučaju o smanjenju smanjenja. Jer od 1. siječnja 2017. PDV je za električnu energiju smanjen s 25 na 13 posto. Pa je tako prosječni godišnji račun kućanstva s 3540 pao na 3200 kuna. No s povećanjem naknade koja raste zbog nagomilanih obveza prema proizvođačima iz obnovljivih izvora – računi će sada porasti na 3340 kuna. Što znači da je u odnosu na 2016. cijena struje manja, ali viša nego od 1. siječnja.
No, to nije sve! I iako nakon ovakve rečenice obično slijedi neko sniženje ili popust, vladajući vjerojatno donose još jedno poskupljenje - poskupljenje cestarina. Budući da dug hrvatskih autocesta iznosi 5,2 milijarde eura, a ove godine na naplatu stiže 1,2 milijarde – treba pronaći novac.
Iako ministar Butković nije želio otkriti koliko će poskupjeti – spominje se 5 posto, pa bi tako autocesta od Zagreba do Splita - umjesto 174 kune – stajala 183. Ideja je da cestarine u odnosu na ovu cijenu tijekom ljeta poskupe još više, 10 posto – pa bi u tom slučaju ova dionica stajala 201 kunu!
Od početka godine već je narastao i PDV ugostiteljima s 13 na 25 posto. Da su mnogi to prevalili na potrošače, govori i indeks potrošačkih cijena – u ugostiteljstvu su rasle u odnosu na lani 3 cijela 8 posto.
Iako službeno istraživanje ne postoji, velik broj ugostitelja podigao je cijenu Hrvatima omiljenog napitka. Tamo gdje je stajala 9, nakon 1. siječnja – kava uglavnom stoji 10 kuna.
Život postaje sve skuplji!
