Što je munja, koliko ih ima svaki dan, kolika je vjerojatnost da baš vas pogodi i što činiti u slučaju takvih nevremena objasnila je meteorologinja RTL-a Damjana Ćurkov Majaroš.
Kolika je šansa da nas udari grom? Vrlo mala. Ali prije toga treba napomenuti, a svima je i iskustveno poznato da su kod nas grmljavinska nevremena česta, osobito za vrućih dana kada prema nama procuri vlažan, po visini i hladniji zrak zbog čega nastanu povoljni uvjeti za razvoj kumulonimbusa - jedinih oblaka iz kojih može zagrmjeti.
Munja je zapravo naglo električno pražnjenje popraćeno sijevanjem i svima poznatim snažnim zvukom, odnosno grmljenjem. Može se javiti unutar oblaka, između dva oblaka, između oblaka i atmosfere, i nama najopasnije između oblaka i Zemljine površine.
Godišnje se u svijetu zabilježi gotovo milijardu i pol udara, odnosno 3 milijuna dnevno, točnije unutar samo jedne sekunde grom udari čak 44 puta. Prema znanstvenim izračunima mala je vjerojatnost da nas udari grom - tek 1 naprama 60 000, ali munje nikako nisu bezazlene i zato je važno znati što činiti u slučaju snažnih grmljavinskih nevremena.
Na otvorenom je najvažnije maknuti se što dalje od visokih stabala, stupova ili dalekovoda… Ako čujete grmljenje već ste dovoljno blizu same oluje, primjerice, ako 30 sekundi nakon sijevanja čujete grmljenje, to znači da se oluja nalazi na svega 10 kilometara od vas. Tada odmah potražite zaklon i u njemu ostanite najmanje 30 minuta nakon posljednjeg udara.
A ako morate ostati na otvorenom, udaljite se od svih visokih predmeta, čučnite glavom što bliže koljenima i što manje dodirujte tlo te nikako nemojte ležati.
