Što ako se ipak dogodi udar groma u čovjeka, kao primjerice jučer na splitskoj plaži? Hrvatski zavod za javno zdravstvo je izdao upute.
RTL-ov reporter Rade Županović o svemu je razgovarao s Ivanom Brdarom, specijalistom hitne medicine KBC-a Split.
Brdar je objasnio što treba poduzeti kada se nađemo u situaciji kada trebamo pružiti prvu pomoć osobi koju je pogodio grom.
"Prvi korak je provjera sigurnosti scene. Ne smijemo ugroziti svoj život da bi pokušali spasiti nekog drugog. Ako je mjesto događa sigurno, trebamo se pokušati obratiti tom pacijentom, dozvati je, nježno je protresti. Ako bolesnik ne odgovara, zanima nas da li diše i ima li puls. Da bi mogli provjeriti disanje zabacit ćemo glavu i podignuti donju čeljust, staviti svoj obraz iznad usana pacijenata i kroz 10 sekundi gledamo, slušamo i osjećamo. Tih deset sekundi je važno zbog traženja znakova života. Ako ih nema, slijede dva koraka: zovemo hitnu medicinsku pomoć, ukoliko je netko od očevidaca u blizini šaljemo ga po AED i započinjemo kardiopulmonalno oživljavanje", kazao je Brdar.
Komentirajući jučerašnji slučaj udara groma u britansku državljanku na splitskoj plaži Kašjuni, Brdar se složio da je jučerašnja brzina reakcije liječnika bila ključna.
"Ta brzina reakcije je presudna. Ako prođe previše vremena od događaja do reanimacije, šanse za preživljavanje postoje ali su puno manje nego u situacijama poput ove. S moje strane pohvale kolegama koje su pravovremeno reagirale i stvorili osnovni preduvjet za sve kasnije karike liječenja. Omogućili su prostora da kolege na hitnom internom prijemu i jedinici intenzivnog liječenja mogu pružiti efikasno liječenje bolesnici i pružiti joj pristojnu mogućnost za preživljavanje usprkos njenom kritičnom stanju", kazao je.
Objasnio je i što se događa s organizmom kad čovjeka pogodi grom.
"Tim pražnjenjem atmosferskog električnog naboja u obliku munje koja udara u organizam se događa čitav niz oštećenja koje možemo umirati u tri različita mehanizma. Prvo imamo ozljede unutarnjih tkiva i organa koje nastaju prolaskom električne energije, potom imamo pretvorbu električne energije u toplinsku pa ćemo imati opekline i treći mehanizam su tupe traumatske ozljede nastale kao rezultat djelovanja velike sile", kazao je.
Kazao je i da će pacijentica koju je u Splitu pogodio grom imati posljedice koje će biti dugotrajne.
"Preživljenje ovakvih bolesnika po različitim studijama i izvorima, smrtnost je od 10 do 30 posto, a od pacijenata koji prežive nekakvih 70 do 75 posto bolesnika hoće imati oblik kroničnog oštećenja i to su najčešće neurološki ispadi, od mišićne slabosti, do vrtoglavica, glavobolja i različitih neurokognitivnih ispada", kazao je Brdar.
