Bivši guverner HNB-a i savjetnik Ivice Todorića Željko Rohatinski, koji je 12 godina vodio središnju banku, a prije i nakon toga bio u Agrokoru, svjedočio je više od dva sata odgovarajući na mnoštvo pitanja članova Povjerenstva.
"Moj sin i kćer su radili u Agrokoru"
Prvi je riječ uzeo Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku), upitavši Rohatinskog kada je počeo raditi za koncern Agrokor, na kojim funkcijama te jesu li ondje radili članovi njegove obitelji. "Radio sam tri mjeseca 2000. i nakon prestanka mandata guvernera 2012. Pratio sam makroekonomska kretanja u Hrvatskoj i šire. Nisam analizirao poslovanje Agrokora. Moj svijet je bio izvan tvrtke. U koncernu su kratko bili zaposleni moj sin i moja kćer", odgovorio je Rohatinski, koji je demantirao da je bio u Nadzornom odboru Agrokora dok je postao guverner HNB-a.
"Je li zaduživanje Agrokora povezano s politikom HNB-a?", upitao ga je Lovrinović. - "Politika stabilnog tečaja, ne fiksnog, koju je HNB provodio dok sam bio guverner nije imala nikakve veze s poslovnim interesima niti jednog ekonomskog subjekta u zemlji. To je pitanje izvan konteksta", odgovorio je Rohatinski.
Lovrinović ga je potom upitao koji je bio strateški interes Agrokora da kupi tvrtku njegove supruge. Odgovorio je da ne može govoriti u ime Agrokora te da to nema nikakve veze s njegovim poslom u koncernu.
Po pitanju mjenica bez pokrića, Rohatinski je kazao: "Dok sam bio guverner operacije s mjenicama su bile marginalne veličine. Ono što je nastupilo kasnije je vrijeme u kojem ja više nisam bio u HNB-u. To morate pitati sadašnje rukovodstvo. Moja saznanja o poslovanju Agrokora bila su bazirana jedino na temelju godišnjih financijskih izvještaja, gdje nisu bile iskazivane mjenice."
"Imao sam ponude velikih banaka, odbio sam jer su stvorile svjetsku krizu"
Palicu pitanja preuzeo je Nikola Grmoja (Most). Rohatinski mu je opisao zašto se vratio u Agrokor nakon mandata u HNB-u. "Gospodin Maras kao tada član Vlade će se možda sjetiti kako je završio moj mandat u HNB-u. Nisam htio iskoristiti niti jednu povlasticu koju mi je zakon pružao. Tražio sam posao odmah. Bilo je nekoliko ponuda: između ostalog J. P. Morgana i Goldman Sachsa. Odbio sam međunarodne banke iz razloga što sam znao kakva je bila uloga tih institucija u izazivanju svjetske financijske krize 2008. Ponuda iz Agrokora je bila jedna koja se mogla realizirati u roku par dana i zato sam ju prihvatio. Moja plaća guvernera je bila četiri puta manja nego u Agrokoru 2000. Ne govorim o nikakvom žrtvovanju već o činjenicama", kazao je Rohatinski, koji se nakon toga vratio na to kako je postao guverner, istaknuvši da mu je Todorić poručio kako će biti društveno korisniji u HNB-u nego u Agrokoru.
Tvrtku njegove supruge, koja je imala dugove, kupio je Agrokor za jednu kunu. Rohatinski je rekao da tvrtka više mogla poslovati zbog bolesti njegove supruge.
"Što god da se dogodilo u HNB-u mogli ste se vratiti u Agrokor. Je li to etički korektno?", upitao ga je Orsat Miljenić (SDP). - "Agrokor mi se učinio moralno i društveno odgovorno najboljom ponudom. Nije bilo nikakvog pozivanja na razgovore iz 2000. Dogovor nije bio da je Agrokor obvezan me primiti", kazao je Rohatinski.
"Marić je bio orijentiran na financiranje Agrokora"
Gordan Marasa (SDP) upitao je Rohatinskog je li upoznao Zdravka Marića za vrijeme svojeg savjetničkog posla u Agrokoru u 2012. "Nisam imao kontakte s gospodinom Marićem. Moje spoznaje o onome što je on radio su bile čisto kuloarske ili s hodnika."
"Je li Marić bio orijentiran na financiranje Agrokora?", nastavio je Maras. - "Bio je zadužen za inozemno financiranje koncerna. Pretpostavljam da je bio uključen u projekt financiranja Agrokora od Sberbanke", odgovorio je Rohatinski.
Na pitanje zašto HNB nije reagirao zbog zaduživanja, Rohatinski je rekao da je HNB "jedini radio protiv toga". "Nismo imali ovlasti izravne zabrane. Svojim mjerama smo destimulirali zaduživanje. Vlade RH su imale potpuni oprečni stav. Sve su imale percepciju zadužite se, zadužite se, jer to će biti dobro za ovu zemlju. Dok se slavila u krizi zatvorila, a dugove je trebalo vraćati. To je bila opća slika zemlje, Agrokor je samo bio dio te slike".
"Je li država zakazala u regulaciji?", često je puta upitan Rohatinski. - "Moje osobno mišljenje je da je financijsko zakonodavstvo bilo manjkavo, prije svega Zakon o obveznim odnosima. Hrvatski sabor ga je donio, puno puta mu je bilo ukazivano na štetnost zakona, a Sabor nije reagirao", istaknuo je.
"Imali smo u ladici mjeru zlu ne trebalo"
Bivši guverner je za kraj istaknuo što se zbivalo 2008. u vrijeme kada je nastupala velika kriza. "Važno pitanje je može li HNB svojim mjerama izravno ograničiti vanjsko zaduživanje subjekata iz Hrvatske. 2008. smo u ladici imali jednu takvu mjeru, nije bilo potrebno da je se izvuće iz ladice, preživjeli smo 2008. i bez toga. Na jednom od sastanaka u Europskoj središnjoj banci spomenuo sam da imamo tu mjeru zlu ne trebalo. Tada smo još bili u fazi pregovora", kazao je Rohatinski ne otkrivajući o čemu se konkretno radilo.
"Nakon što sam odbio ulazak u politiku događale su mi se čudne stvari"
Rohatinski je nakon toga govorio o planovima za vlastiti politički angažman. "Sve je bilo dogovoreno s Vladom Jadranke Kosor na sastanku na kojem su bila tri državna tajnika", kazao je, ne želeći odgovoriti je li Zdravko Marić bio jedan od tih državnih tajnika.
Nikola Grmoja (Most) je rekao da su ti tajnici radili za interese Agrokora i da su radili na svoju ruku. "Nisu oni radili na svoju ruku već ih je poslala Vlada za što je Kosor tada znala. Bilo je nekoliko pokušaja nagovaranja mene da krenem s političkom karijerom. Nitko od njih nije bio povezan s Todorićem. Ali na jednom od tih sastanaka je bio i Ivica Todorić. Ja sam im rekao da ja u to ne idem. Dva dana nakon nakon toga jedan medij objavljuje priču o mojoj supruzi i njezinoj tvrtki. Nakon mog odbijanja ulaska u politiku počele su mi se događati čudne stvari", rekao je Rohatinski potvrdno odgovorivši na pitanje jesu li ga Todorić i Karamarko nagovarali na politički angažman.
"Nije lako čuti da vam je Todorić preuzeo stranku"
Grmoja je to nazvao "kružokom oko Karamarka i Kujundžića". Nakon negodovanja HDZ-ovaca rekao da im je da "nije lako čuti da vam je Ivica Todorić preuzeo stranku".
"Todorić nije pomogao mojoj supruzi da kupi kuću", htio je istaknuti za kraj.
U 12.00 sati trebao je svjedočiti bivši direktor Unikonzuma Josip Petrović, no nije prihvatio poziv, stoga Povjerenstvo sjednicu nastavlja u 13.00 sati kada će početi svjedočiti nekadašnji ministri financija Borislav Škegro i Zoran Jašić.
Na prvom dijelu 4. sjednice Istražnog povjerenstva jučer su saslušani predsjednik 3. Vlade RH Franjo Gregurić, kao i potpredsjednik iste Jurica Pavelić.
