Rusija Europu opskrbljuje naftom i plinom, ali zajedno s Ukrajinom pokriva četvrtinu svjetskog izvoza žitarica. Rat između tih dviju država donekle ugrožava Europu kada su u pitanju i prehrambene i neprehrambene namirnice.
Hrvatska u svojim robnim zalihama ima robu vrijednu oko pola milijarde kuna, ali smo proteklih godina prodavali ono za čim se potražnja svakog dana povećava - energente. Jesu li strateške zalihe dovoljne za dugotrajniju ratnu krizu provjerio je Ilija Radić.
Rat direktno uništava domove i živote, ali posredno posljedice pogađaju puno šire. Ugroženi opskrbni lanci u prvi plan ponovno stavljaju Strateške robne zalihe. Zato su Vladinoj međuresornoj skupini za rješavanje posljedica ukrajinske krize pridruženi i djelatnici Ravnateljstva za robne zalihe.
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović: "To je nešto o čemu ćemo se dogovarati iz dana u dan o tome koje su potrebe i, naravno, provoditi postupke nabave koji će biti takvi da u svakom trenutku mogu odgovoriti visokim standardima koje postavlja Europska komisija."
Hrvatska u 220 skladišta čuva robne zalihe u vrijednosti nešto većoj od pola milijarde kuna. 47 posto otpada na prehrambene zalihe, dok je 53 posto neprehrambenih zaliha.
Među prehrambenim su žitarice, meso, mlijeko, jaja i voda. Od neprehrambenih najvažniji su naftni derivati, građevinski materijal, vozila i agregati, te oprema za opskrbu, smještaj i zbrinjavanje građana. A posebno se čuvaju i medicinski proizvodi poput antibiotika, lijekova i cjepiva.
Ukrajinski rat ugrožava opskrbu Europe prvenstveno energentima.
Naftni stručnjak Miro Skalicki: "Iz Rusije plin dolazi prema planu. Više manje je to isto i sa naftom, nekakva su vrlo mala odstupanja. I 'ajde, treba se nadati da će to sve ići svojim tokom. Dobro je da Hrvatska ima nekakvu alternativu, to je LNG terminal koji u principu pomaže kao jedan dobavni pravac. Međutim, nisu samo hrvatske firme zakupile kapacitete nego i vanjski trgovci."
A potražnje će biti i na europskom tržištu gdje se zalihe energenata troše. Europske zemlje u prosjeku imaju popunjeno 31 posto kapaciteta zaliha plina što je upola manje nego 2020. godine.
Europske trendove slijedi i Hrvatska. Tako je u 2020. godini prodano 10 milijuna litara dizela i 420 tisuća litara plavog dizela iz robnih zaliha. U 2021. nije bilo zabilježbi o narudžbama naftnih derivata zato što se većina narudžbi odnosila na zaštitnu opremu protiv COVID-a.
No, Hrvatska ima dovoljno zaliha, tvrdi ministar Tomislav Ćorić: "RH u ovom trenutku ima zaliha količine nafte i naftnih derivata nekoliko mjeseci i što se toga tiče možemo biti mirni."
U zalihe ne bi trebalo grabiti, smatra Skalicki, jer problem s energentima nije nestašica nego isporuka i ratom uzrokovana kriza:
"Nafte ima, raspoloživa je. Postoje dokazane rezerve nafte i plina za sljedećih 30 godina i u principu može doći do nekakvih kratkotrajnih problema zbog ovih stvari o kojima mi pričamo, ali dugotrajno ja ne vidim razloga za nekakve priče nikad više jeftin plin, nikad više jeftina nafta."
Ali osim ruske nafte i plina, dvije zaraćene države pokrivaju oko 25 posto svjetskog izvoza pšenice, 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja. Iz Vlade umiruju tvrdnjama da je u zalihama stanje dobro, ali i oni se nadaju da će sukobi trajati što kraće kako se rezerve ne bi trebale trošiti.
