"Vidjela sam budućnost, ovdje u Hrvatskoj", rekla je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen kada je prošloga četvrtka posjetila Rimac Automobile, tvrtku čije je ime zazvonilo u ušima pratitelja autoindustrije nakon preuzimanja automobilsko giganta Bugattija. Taj Rimčev potez samo nastavlja niz uspjeha hrvatskih visokotehnoloških firmi, među kojima su i jednorozi, odnosno mlade kompanije vrijedne više od milijardu dolara.
"Rimac automobili su bili jedan čovjek u garaži prije 12 godina, nismo mogli ni zamisliti ovo što danas objavljujemo da se spajamo s Bugattijem i preuzimamo brand koji postoji 110 godina i jedan je od najsnažniji brandova u automobilskoj industriji", rekao je u četvrtak Mate Rimac.
Njegovi Rimac Automobili postali su Rimac Grupa, koju čine Rimac Technology i Bugatti Rimac, u kojoj Rimac ima većinski udjel od 55 posto. "Ovo je slučaj kada jedan plus jedan daju više od dva, partnerstvo u kojem pobjeđuju obje strane", rekao je Oliver Blume, izvršni direktor Porschea.
No, Rimčeva misija nisu samo hiperautomobili. Predsjednici Europske komisije je predstavio svoj, kako kaže, najveći projekt dosad - robotaksije. Javno predstavljanje robotaksija na zagrebačkim ulicama tek se treba dogoditi, no zna se da će, umjesto samo milijarderima, biti namijenjeni svakome.
"Za pretpostaviti je da će se u budućnosti velik broj stručnjaka sliti kod nas, tu raditi i razvijati hiperautomobile", rekao je za RTL Dosje glavni urednik Auto moto i sport magazina, Kristijan Tićak.
Jednorozi prije Rimca
Očekivano, sve što radi Rimac pomno prati i pozdravlja država. "Na baštini Nikole Tesle, ima mlade, kreativne ljude, ljude koji u potpunosti razumiju trendove sadašnjosti koji će se transformirati u realnost budućnosti", rekao je premijer Andrej Plenković.
Rimac je sanjao velike snove i ostavrio ih baš u Hrvatskoj; od medalja na natjecanjima inovatora u školi, prvih patenata u garaži do tvrtke s preko 1000 zaposlenih i famozne Nevere. No, daleko od toga da je Rimčev uspjeh jedini. Još prije njega, titulu prvog hrvatskog jednoroga, mlade tehnološke tvrtke čija vrijednost prelazi milijardu dolara, stekao je istarski Infobip. Prije 15 godina, trojica su entuzijasta pokrenula mali startup u Vodnjanu, da bi danas njihove usluge mobilnih komunikacija u oblaku koristilo pet milijardi ljudi.
"Mi moramo jahati taj eksponencijalni val tržišta, jer, kako volimo reći, ili ćemo mi rasti eksponenecijalno pa će nas za nekoliko godina biti 10.000 ili nas neće biti", rekao je izvršni direktor Infobipa Silvijo Kutić.
Po broju jednoroga po glavi stanovnika već smo vrlo visoko. "Mislim da sam negdje pročitao, ako smo mi i Infobip jednorozi, da imamo najveći broj firmi s kapitalizacijom od preko milijardu eura, odnosno jednoroga u Europi. Da još dođu dva-tri bila bi ogromna stvar za državu", rekao je Rimac.
'Stvar je u potencijalu'
Oko senzacionalnog uspjeha hrvatskih kompanija poput Infobipa, slažu se premijer i predsjednik. "Ovo je čudo, ovo je zaista čudo. Nije stvar u brojkama, a brojke su velike. Stvar je u potencijalu", rekao je predsjednik Zoran Milanović.
A potencijalnih novih jednoroga ne nedostaje. Recimo Nanobit, tvrtka za razvoj mobilnih igara ili Gideon Brothers, proizvođači autonomnih robota, poput viličara Zdenke, koja bez problema diže tonu teške palete.
Tvrtka Span baš ovih dana planira još jedan iskorak - biti prva hrvatska IT kompanija nakon 18 godina, koja će izaći na Zagrebačku burzu. "To je naš model radničkog dioničarstva, a drugi bitan razlog je to što smo prepoznali trenutak da nakon godina kontinuiranog rasta, taj rast možemo ubrzati, a želimo ga i na odgovarajući način financirati", rekao je član uprave Saša Kramar.
Stvaranje kadrova budućnosti
Kako bi rasli i drugi, i stvarali se novi inovatori na Fakultetu strojarstva i brodogradnje otvoren je i prvi centar izvrsnosti za robotiku, zamišljen kao mjesto u kojem će se stvarati budućnost i kadrovi za budućnost.
"Ovdje se okupljaju fantastični mladi ljudi, doktori znanosti koji već imaju ogroman ugled u svijetu, ali i svi oni koji dolaze iza njih", rekao je Bojan Jerbić, voditelj projekta Crta.
Svi ovi, ali i mnogi drugi primjeri, daju nadu u svijetlu budućnost visoke tehnologije u Hrvatskoj. Budućnost koja je u nekim segmentima - već stigla.
