Hrvatska će se ekonomija oporavljati dvostruko dulje od svjetske, pri čemu Hrvatska ulazi u razdoblje nagle recesije i dugog oporavka ekonomije, pokazali su rezultati prvog u nizu kvartalnih istraživanja o očekivanjima poslovne zajednice u 2020. – Business Executives’ Quarterly Outlook (BEQO).
VEZANE VIJESTI
Istraživanje, koje su pokrenuli konzultantska agencija EQUESTRIS
i prvi poslovni radio poslovniFM, provedeno je elektronskim
putem na uzorku od 200 poduzetnika, vlasnika i direktora tvrtki,
u razdoblju od 30. travnja do 6. svibnja, s ciljem dobivanja
stavova poslovne zajednice o poslovanju u krizi kao i
poduzetničkim procjenama o tome kako će se kriza odraziti na
njihovo poslovanje i na gospodarstvo u cjelini. Među
poduzetnicima obuhvaćenim istraživanjem njih 55 posto prvenstveno
je usredotočeno na usluge, 23 posto na proizvode, a toliko je i
onih koji se usmjeravaju i na proizvode i usluge, piše
SEEBIZ.eu, a obuhvaćeni su poduzetnici iz ukupno 18
različitih djelatnosti.
Četvrtina poduzetnika ocjenjuje da će pad BDP-a biti 10 posto,
dok ih čak 21 posto smatra da će biti veći od 30 posto. Čak 75
posto poduzetnika očekuje pad u turizmu veći od 30 posto.
Usto njih 46 posto predviđa pad izvoza za 10-30 posto, dok ih 25
posto predviđa pad izvoza veći od 30 posto. Također, očekivano,
poduzetnici smatraju da će sve to dovesti do pada cijena
nekretnina, industrijske proizvodnje, prosječne neto plaće,
stranih ulaganja. No poduzetnici istodobno upozoravaju kako će
rasti stopa nezaposlenosti i do 30 posto, te da se indeks
korupcije može povećati 20 do 30 posto.
Promatrajući vrijeme oporavka, najveći broj poduzetnika, njih 61 posto, predviđa za hrvatsku ekonomiju tzv. „U-shaped model recesije”, odnosno da će Hrvatska ući u razdoblje nagle recesije i dugog oporavka. Četvrtina poduzetnika smatra da će do oporavka proći najmanje tri godine, dok je trećina poduzetnika mišljenja da će biti dovoljne dvije godine. S druge pak strane, hrvatski su poduzetnici optimističniji kad je u pitanju oporavak svjetske ekonomije, koja će se, po njihovom promišljanju i stavu 69 posto ispitanika, oporaviti već za jednu do dvije godine.
Kod 86 % poduzetnika koronakriza je odmah, pokazalo je
istraživanje, smanjila prihode, samo je pitanje u kojem postotku.
Tako će više od 32 posto poduzetnika imati u 2020. pad prihoda
veći od 30 posto, uz gotovo siguran pad dobiti. Zanimljivo je da
kod 10 posto poduzetnika ne bi trebalo biti pada prihoda, a 10
posto poduzetnika očekuje i manji rast.
Poduzetnike zabrinjava i pad novougovorenih poslova – 74 posto
poduzetnika u poslovnoj 2020. osjetit će taj pad, od kojih će
njih 32 posto imati pad i veći od 30 posto. Zanimljiv je podatak
o troškovima poslovanja, a odgovori su grupirani gotovo u
trećinama – njih 37 posto smatra da će doći do smanjenja, 31
posto da se neće promijeniti, dok ih 35 posto smatra da će čak
doći do rasta troškova poslovanja.
Što se pak tiče zaposlenih, više od 60 posto poduzetnika zadržat
će sadašnje zaposlenike, kod devet posto poduzetnika se može
očekivati i rast zapošljavanja, dok će kod više od 30 posto
poduzetnika pasti broj zaposlenih, ali najviše za najmanji
postotak – do 10 posto.
Podaci također pokazuju pad i kad je riječ o ulaganju – kod
većine poslovanja pala su sponzorstva i donacije (39 posto),
ulaganje u marketing i oglašavanje (40 posto) te ulaganja u
postrojenja/opće kapitalne izdatke (38 posto). Iako su ulaganja u
marketing i oglašavanje pala kod 40 posto poduzeća, kod njih 21
posto ulaganja u marketing i oglašavanje bilježe rast.
Također najviše tvrtki ulagalo je u digitalnu transformaciju. Taj
podatak potvrđuje trend promjene online poslovanju, što je očito
tijekom koronakrize, zbog čega su poduzetnici prilagodili svoj
poslovni model situaciji na tržištu. Većina poduzetnika također
smatra da će se ovakva slična situacija s ulaganjima održati do
kraja 2020., s time da bi se, prema rezultatima istraživanja,
ulaganja u marketing i oglašavanje mogla povećati kod 28 posto
tvrtki.
Poslovnu zajednicu najviše brine mogućnost potencijalne globalne
recesije (58 posto poduzetnika) i financijskog utjecaja takvog
događaja na rezultate poslovanja (52 posto poduzetnika). Više od
polovice poduzetnika posljedično brine i likvidnost (51
posto).
57 posto poduzetnika najvećim izazovima smatra nedostatak
potražnje, za 40 posto poduzetnika to je nemogućnost obavljanja
osnovne djelatnosti, dok je za trećinu poduzetnika najveći izazov
otežana naplata potraživanja. Za 28 posto poduzetnika izazov će
biti prilagoditi se promijenjenim potrošačkim navikama, a za njih
26 posto kako uopće riješiti problem likvidnosti u
poslovanju.
Čak 63 posto tvrtki smatra da neće izdržati dulje od šest mjeseci
u slučaju pojave drugog vala koronavirusa.
Među pet glavnih poteza koje su poduzetnici povukli čim je počela
koronakriza jesu smanjenje troškova poslovanja, prijava na mjere
potpore, zaštita zaposlenika i rad u timovima, digitalizacija te
rad od kuće.
Više od 50posto poduzetnika ne očekuje promjene u statusu njihova
poslovanja, šest posto razmišlja o prodaji udjela, a njih 10
posto o prodaji cijele tvrtke. Za 11 posto poduzetnika rješenje
je spajanje s drugom tvrtkom, dok ih 27 posto razmišlja o
strateškom partnerstvu s drugim tvrtkama.
Gotovo 40 % poduzetnika nije zatražilo mjere potpore. No 75 posto
od poduzetnika koji su zatražili potpore jesu te potpore u
cijelosti i dobili, njih 18 posto djelomično, a tek sedam posto
nije dobilo zatražene potpore.
Poduzetnici su u najvećoj mjeri zadovoljni politikom Vlade za
pomoć gospodarstvu – njih 14 posto u potpunosti, 35 posto
djelomično, petina poduzetnika nije ni zadovoljna ni
nezadovoljna, dok ih je po 16 posto donekle odnosno u
potpunosti nezadovoljno.
