Rezultati posljednjeg istraživanja Eurobarometra rađenog za Europski parlament i objavljenog u srijedu, pokazuju da globalni događaji potiču zabrinutost građana EU-a. Geopolitička previranja snažno utječu na percepciju Europljana: 52 posto je pesimistično u vezi s globalnom budućnošću, 39 posto u vezi s budućnošću EU-a, a 41 posto u vezi s budućnošću njihove zemlje. Perspektiva je svjetlija u privatnoj sferi: više od tri četvrtine Europljana gleda optimistično na svoju budućnost i budućnost svoje obitelji.

U Hrvatskoj su ispitanici ipak nešto manje zabrinuti u odnosu na europski prosjek no slijede isti trend te najviše pesimizma iskazuju oko globalne budućnosti (41 posto), zatim EU-a (34 posto) te vlastite države (31 posto), a najmanje oko budućnosti svoje obitelji (21 posto).

Izazovi su brojni, a to potvrđuju i rezultati istraživanja. Najviše zabrinutosti izaziva pitanje sigurnosti i zaštite: primarno sukobi i ratovi u blizini EU-a (72 posto), terorizam (67 posto), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66 posto), prirodne katastrofe koje klimatske promjene čine još razornijima (66 posto) i nekontrolirani migracijski tokovi (65 posto). Uz to, veliku zabrinutost izazivaju rizici povezani s komunikacijom. Među njima su dezinformacije (69 posto), govor mržnje na internetu i izvan njega (68 posto), lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (68 posto), nedostatna zaštita podataka (68 posto) i prijetnje slobodi izražavanja (67 posto).  

Kad je riječ o sigurnosnim pitanjima za građane u Hrvatskoj na prvom su mjestu prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (73 posto), zatim ratovi u blizini EU-a (71posto), terorizam (70 posto), migracije (68 posto) te oslanjanje na države koje nisu članice EU-a za opskrbu energijom (65 posto). Kod izazova povezanih s komunikacijama ispitanike najviše brine govor mržnje (68 posto), zatim dezinformacije, sloboda govora i zaštita osobnih podataka (po 67 posto) te polarizacija društva (65 posto).

Poziv na ujedinjenu Europu

Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 66 posto građana želi da EU sudjeluje u njihovoj zaštiti (u Hrvatskoj njih 60 posto), čime ističu zaštitnu ulogu EU-a u postojećem političkom kontekstu. Osim toga, smatraju da je jedinstvo ključno: 89 postoispitanika mišljenja je da bi države članice trebale nastupiti s više jedinstva, a 73 posto se slaže da Europska unija treba više resursa za odgovor na globalne izazove. U Hrvatskoj više jedinstva od članica očekuje 88 postoispitanika, a njih 83 postokaže da bi EU trebao imati više sredstava za suočavanje s izazovima. Kako bi ojačala svoj položaj u svijetu, Unija bi se, smatraju građani u EU-u, trebala usredotočiti ponajprije na obranu i sigurnost (40 posto), zatim konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 posto) te energetsku neovisnost (29 posto).   

EUROBAROMETAR /

Optimistični Hrvati: Polovica građana smatra da stvari u Hrvatskoj idu u dobrom smjeru

Ispitanici u Hrvatskoj drže kako bi se za jačanje globalne uloge EU trebao najviše fokusirati na energetsku neovisnost i infrastrukturu (35 posto, što je +7 p.p. u odnosu na svibanj 2025.), konkurentnost i gospodarstvo (34 posto) te sigurnost hrane i poljoprivrede (32 posto).

"Geopolitičke napetosti utječu na svakodnevni osjećaj sigurnosti Europljana. Građanke i građani od Europske unije očekuju zaštitu, pripravnost i jedinstvo. Upravo to je ono što mora ponuditi snažnija i odlučnija Europa. Europa je naš najjači štit“, istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Troškovi života kao ključni prioritet 

Visoki troškovi života i dalje utječu na životni standard građana. Prema mišljenju Europljana, inflacija, rastuće cijene i troškovi života (41 posto) ponovno su glavni prioritet kojim bi se Europski parlament trebao baviti. Slijede gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta (35 posto), s porastom od pet postotnih bodova u odnosu na podatke iz svibnja 2025. 

Većina građana u Hrvatskoj (57 posto) također smatra da bi se Europski parlament trebao usredotočiti na inflaciju i rastuće troškove života, kao i gospodarstvo (43 posto) te siromaštvo i socijalnu isključenost (33 posto). Više od polovine (56 posto) ispitanika očekuje da će im životni standard ostati nepromijenjen u idućih pet godina, 22 posto posto očekuje pad, a 21 postorast standarda.

EUROBAROMETAR /

Hrvati najviše podržavaju BiH da uđe u Europsku uniju: Najmanju potporu daju Srbiji

Na razini EU-a većina ispitanika očekuje da će njihov životni standard biti stabilan sljedećih pet godina, no gotovo trećina (28 posto) predviđa pad životnog standarda, posebice u zemljama gdje je gospodarska neizvjesnost izraženija. Očekivanja o padu životnog standarda najprisutnija su među građanima Francuske (45 posto), Belgije i Slovačke (po 40 posto).  Na europskoj razini ispitanici očekuju da se EU usmjeri na jačanje svoje uloge u svijetu, primarno kroz fokus na obranu i sigurnost (40 posto, što je 3 p.p. više u odnosu na posljednje istraživanje).

Građani su također istaknuli važnost temeljnih vrijednosti. Smatraju da bi Europski parlament trebao ponajprije zaštititi mir (52 posto), što odražava postojeću geopolitičku situaciju. Slijede demokracija (35 posto), sloboda izražavanja (23 posto), ljudska prava (22 posto) i vladavina prava (21 posto).  

Veća potpora članstvu u EU-u  

Stavovi prema EU-u i njegovim institucijama i dalje su pozitivni unatoč manjem padu u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivno mišljenje o EU-u (49 posto, -3 postotna boda), a samo 17 postonegativno. O Europskom parlamentu pozitivno razmišlja 38 postoispitanika (-3 p.b.), a 20 postonegativno. Snažna i rastuća većina građana smatra da je članstvo u EU-u korisno za njihovu zemlju (62 posto), što je porast od dva postotna boda u odnosu na podatke iz veljače i ožujka 2024.  

Sa sociodemografskog gledišta, mladi Europljani su i dalje među najgorljivijim pristašama Europske unije i imaju velika očekivanja po pitanju njezine uloge. Mladi u dobi od 15 do 30 godina vide EU i Parlament u boljem svjetlu nego stariji građani: 58 postomladih ima pozitivno mišljenje o EU-u, u usporedbi s 49 postoi 43 postou dvjema starijim dobnim skupinama, dok 68 postomladih želi snažniju ulogu Europskog parlamenta, u odnosu na 58 postoi 54 postou starijim dobnim skupinama. Osim toga, mladi Europljani snažno zagovaraju više jedinstva među državama članicama u trenutačnom međunarodnom kontekstu (90 posto), više resursa za Europsku uniju (78 posto) i snažniju ulogu na međunarodnoj razini (87 posto).  

'JEZIK MOĆI' /

Sastanak u Zagrebu postavio 'kamen temeljac' za 'tiho uzmicanje' od američkog utjecaja

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u općenito ima 52 postoispitanika, a negativnu 12 posto, dok o Europskom parlamentu pozitivan stav ima 41 postograđana, a 20 postonegativan. Članstvo u Uniji korisnim ocjenjuje 57 postograđana, a lošim 17 posto. Uspoređujući različite dobne skupine, najpozitivnije stavove o EU-u iznose ispitanici od 25 - 39 godina starosti. Njih 67 postoEU članstvo ocjenjuje korisnim, a 65 postoima pozitivnu sliku o EU-u. 

Detaljni podaci istraživanja mogu se pronaći na internetskoj stranici Eurobarometra.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Istražujemo koliko Hrvati piju manje i kada stiže registar ovisnika