Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Bruxellesu sam boravila gotovo dva mjeseca radi stažiranja u Europskom parlamentu, a kako sam u <ulink url="https://net.hr/magazin/putovanja/smjestaj-u-bruxellesu-nije-bilo-moguce-naci-a-onda-se-novinarki-pojavilo-ovo-f9579e50-9261-11ed-9d16-4a6fa791e730">prvom prilogu </ulink>navela, glavni cilj mi je bio posjetiti europske institucije i vidjeti kako one funkcioniraju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako se radilo o kratkom vremenskom periodu, zadovoljna sam jer sam uspjela uz Europski parlament obići i Europsku komisiju i Europsko vijeće u Bruxellesu te Sud Europske unije u Luksemburgu.</para><heading2>Stažiranja u Europskom parlamentu </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladi iz 27 država članica Europske unije imaju priliku stječi međunarodna iskustva u Europskom parlamentu putem stažiranja u Glavnom tajništvu Europskog parlamenta koje se stipendira stipendijom Schuman te putem stažiranja u Uredu zastupnika u Europskom parlamentu. Stažisti tijekom stažiranja mogu vidjeti kako funkcionira Europski parlament kao međunarodna, višejezična i politička institucija u svakodnevnom radu.</para><hmn:image id="45ec617e-aa45-11ed-ab68-da5184f64c22" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stažiranje u sklopu programa Robert Schuman traje pet mjeseci u Bruxellesu, Luksemburgu te ostalim gradovima Europske unije u kojima postoje uredi Europskog parlamenta, a obuhvaća široki spektar područja - od unutarnje i vanjske politike EU-a, financija, prava, višejezičnosti, administracije, infrastrukture i logistike do komunikacija ili IT-a. Za to stažiranje se svake godine prijavi više od 20.000 kandidata, a odabrano bude njih oko 900. Stažiranje u Uredu zastupnika u Europskom parlamentu obuhvaća široki raspon područja, traje od šest tjedana do pet mjeseci, a omogućava bolje razumijevanje rada zastupnika u Europskom parlamentu te se može vidjeti kako izgleda plenarna sjednica, ali i slušati odbore o raznim zanimljivim temama koje su od velike važnosti za Europsku uniju. Oba stažiranja su plaćena.</para><hmn:article id="055c9ab0-5b68-11ed-8708-2e60c69a8bd1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok sam stažirala u Europskom parlamentu, upoznala sam i novinarku Ninu Skočak, koja je bila stažist medijskog direktora u Glavnom tajništvu Europskog parlamenta pod stipendijom Schuman. Nina nam je u intervjuu za Net.hr otkrila kako se možete prijaviti na stažiranje u Europskom parlamentu i pomaže li stažiranje kasnije u dobivanju posla u europskim institucijama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako sam se našla u jedinstvenoj prilici, a došla sam u Bruxelles na kratak period, htjela sam vidjeti postoji li mogućnost da se posjete odjeli medija i pressa u Parlamentu. Svaki stažist koji se želi više informirati o određenim odjelima i posjetiti ih, ima mogućnost kontaktirati nadređene osobe koje će im vrlo rado pokazati i pružiti im potrebne informacije. Hrvati koji ondje rade su me proveli po Parlamentu, objasnili mi kako funkcioniraju odjeli medija i pressa te sam imala priliku vidjeti radijske i multimedijske studije.</para><hmn:image id="0ecb038c-aa43-11ed-8187-f664de4f8dac" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Intelektualno okruženje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok sam u Europskom parlamentu bila okružena našim ljudima, u slobodno vrijeme sam se družila s ljudima koji rade u Europskoj komisiji. Ti ljudi su me oduševili jer su prizemljeni, dragi, opušteni i vole davati savjete. Jedan dan su me uveli kao posjetitelja u glavnu zgradu Europske komisije te smo nakon obilaska išli na ručak u kantinu. Pokazali su mi uz glavnu zgradu Komisije i drugu zgradu u kojoj oni rade gdje se s 12. kata pruža pogled na Europski parlament. Objasnili su mi kako funkcionira Europska komisija i natječaji za poslove u europskim institucijama, koji sve postoje ugovori, rangovi pozicija i plaća. U međuvremenu je European Personnel Selection Office objavio promjene pa će se procedure s natječajima sada malo drugačije odvijati, a više o tome se može pročitati na stranici <ulink url="https://epso.europa.eu/en">EPSO-a</ulink>. U svakom slučaju se radi o vrlo složenim procedurama u kojima prođu samo najbolji kandidati iz 27 država članica. Iako stažiranje u nekoj od europskih institucija može imati blagu prednost pri zapošljavanju ondje, posao dobivaju kandidati koji su najuspješnije položili testove i intervjue koje organizira EPSO. Mnogi se pripremaju godinu dana ili i više za ta testiranja, a bilo je i situacija kada su neki kandidati bili pozvani na testiranje i dobili posao u jednoj od institucija tek tri godine nakon što su se prijavili. Najuporniji uspijevaju s obzirom na dug proces selekcije.</para><hmn:article id="f9579e50-9261-11ed-9d16-4a6fa791e730" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je sasvim drugačiji svijet pun ambicioznih intelektualaca iz svih država članica s kojima je pravi gušt pričati i slušati što su sve dosad radili, kako su se usavršavali te na kojim poljima još planiraju raditi. Razgovori s njima svakako motiviraju sve da budu uporni i nikad ne odustaju, iako postoji velika konkurencija i možete izgubiti nadu čim čujete više o cijelom procesu. Na kraju krajeva, čovjek koji nikad nije pokušao, ne može ništa ni dobiti, a imamo cijeli život za poslovno usavršavanje.</para><hmn:image id="7e2951e8-aa43-11ed-bfc8-da5184f64c22" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Osiguranje europskih dužnosnika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju svog stažiranja sam išla posjetiti i Europsko vijeće, gdje su mi također pokazali zgradu, a među ostalim sam mogla vidjeti i šarenu dvoranu u kojoj se glavni dužnosnici država članica sastaju i donose odluke. Zgrada ima zaštićena stakla upravo zbog opasnosti kada dolaze visoki dužnosnici, a svaki put kada dolaze, zaustavi se promet oko zgrada Europskog vijeća i Europske komisije pa cijeli prostor bude zaštićen odgovarajućim osiguranjem. Obično bude zatvorena stanica na Schumanu i bude zatvoren sigurnosni perimetar oko Europskog vijeća. Samo osobe s akreditacijom mogu proći u tom sigurnosnom perimetru. Zaposlenici europskih institucija su tada obaviješteni da će zbog osiguranja biti zaustavljen i otežan promet.</para><hmn:image id="5c34e48a-aa3e-11ed-9a9f-f664de4f8dac" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako sam u Bruxellesu boravila u listopadu i studenom, vidjela sam dva prosvjeda kada je također bio zaustavljen i otežan promet. Belgijanci se kao i Francuzi ne libe izaći na ulice u velikom broju i prosvjedovati za ljudska i klimatska prava. Prvi prosvjed koji sam vidjela je bio zbog klimatskih promjena u Parc du Cinquantenaire, a drugi se odvijao na dan kad se u Parlamentu na plenarnoj sjednici održavala rasprava o ulasku Hrvatske u Schengen. To sam zapamtila jer nije vozio javni prijevoz.</para><hmn:image id="ff3c6702-aa43-11ed-b5ca-f664de4f8dac" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Taj dan je bio i poznati nacionalni štrajk u Bruxellesu kada su štrajkali javni prijevoznici, ali i kantine i trgovine s hranom u europskim institucijama. O tome smo bili obaviješteni unaprijed, a kolegama iz Europske komisije su rekli da taj dan svakako rade od kuće zbog velikog osiguranja oko institucija, ali i problema s javnim prijevozom. Nacionalni štrajk je zapravo štrajk svih poduzeća koja su u sklopu sindikata, a među njima su bili i profesori. Samo je najnužnije osoblje radilo. Belgijanci su mi objasnili da bolnice ne smiju štrajkati u takvom smislu jer bi pacijenti umrli. Ako štrajka neki medicinski tehničar, po njih dolaze policajci kući. Oni moraju raditi.</para><hmn:image id="c5bf1868-a952-11ed-a400-f664de4f8dac" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Žila kucavica europske institucije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Parlamentu smo radili od 8:30 do 18:30, tako da sam dolazila u stan tek oko 19:30-20:00h. Kolege iz Europske komisije rade od 8 do 17-18h. Naravno, neki zaposlenici znaju raditi u institucijama i do 20h ili duže te provedu gotovo cijeli dan na poslu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svakoj zgradi europskih institucija postoje i kantine koje nude izvrsnu i raznoliku hranu te veliki izbor za vegetarijance. Cijene obroka znaju biti od 5 do 14 eura, ovisno o tome jeste li se odlučili za jelo dana ili ste si sami kombinirali obrok. Svakako je najveći izbor hrane u glavnoj zgradi Europskog parlamenta. Stažisti imaju popust od 1 eura.</para><hmn:image id="4a6b0238-aa44-11ed-8ef9-2e435211e07d" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od svih europskih institucija koje sam posjetila, najviše "živa atmosfera" je u Europskom parlamentu jer najviše ljudi prolazi na središnjem mjestu kod VoxBoxa, gdje je otvoreni studio za medije te se pored njega nalazi otvoreni kafić i prostori na kojima se izmjenjuju izložbe ili eventi o temama o kojima se raspravlja taj tjedan. Rekla bih da je ta lokacija žila kucavica Parlamenta. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Parlament često prima posjetitelje iz svih država članica pa je tako u to vrijeme posjeta grupa posebna gužva. Tijekom mog stažiranja dolazile su i grupe iz Hrvatske pa smo posjetitelje vodili u obilazak Parlamenta.</para><hmn:image id="07dc5e62-aa3f-11ed-a919-32e04c3867ce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Posebno iskustvo</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iskustvo stažiranja u Europskom parlamentu će mi posebno ostati u sjećanju jer sam bila ondje u povijesnom trenutku za Hrvatsku. Uz određene teme sjednica koje je svaki stažist imao za pratiti, išla sam gledati i glasanje svih eurozastupnika za ulazak Hrvatske u Schengen. Kada su zastupnici izglasali ulazak, uslijedio je pljesak, ali i osjećaj ponosa za sve Hrvate. Atmosfera je u tom trenutku bila posebna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zahvalna sam na prilici koju sam dobila za stažiranje u Europskom parlamentu, iskustvo je to kojega ću se uvijek rado sjećati. Na kraju bih rekla da nakon svih informacija o različitim vrstama stažiranjima, ono kod zastupnika pruža bolji uvid u njihov rad, razumijevanje funkcioniranja same institucije, ali i mogućnost praćenja raznih sjednica na kojima svaki stažist može izraziti svoje afinitete za praćenje određenih tema i informiranje. Također, ono što je jako važno u svim insitutcijama je networking, upoznavanje što više ljudi.</para><hmn:image id="454c0640-aa43-11ed-acde-32e04c3867ce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Moji dojmovi o europskim institucijama: 'Uslijedio je pljesak, ali i osjećaj ponosa za sve Hrvate' Stažiranje u Europskom parlamentu mi je na najbolji način pomoglo shvatiti kako funkcionira ta institucija, a prisustvovala sam i povijesnom trenutku za Hrvatsku U Bruxellesu sam boravila gotovo dva mjeseca radi stažiranja u Europskom parlamentu, a kako sam u prvom prilogu navela, glavni cilj mi je bio posjetiti europske institucije i vidjeti kako one funkcioniraju.Iako se radilo o kratkom vremenskom periodu, zadovoljna sam jer sam uspjela uz Europski parlament obići i Europsku komisiju i Europsko vijeće u Bruxellesu te Sud Europske unije u Luksemburgu.Stažiranja u Europskom parlamentu Mladi iz 27 država članica Europske unije imaju priliku stječi međunarodna iskustva u Europskom parlamentu putem stažiranja u Glavnom tajništvu Europskog parlamenta koje se stipendira stipendijom Schuman te putem stažiranja u Uredu zastupnika u Europskom parlamentu. Stažisti tijekom stažiranja mogu vidjeti kako funkcionira Europski parlament kao međunarodna, višejezična i politička institucija u svakodnevnom radu.Stažiranje u sklopu programa Robert Schuman traje pet mjeseci u Bruxellesu, Luksemburgu te ostalim gradovima Europske unije u kojima postoje uredi Europskog parlamenta, a obuhvaća široki spektar područja - od unutarnje i vanjske politike EU-a, financija, prava, višejezičnosti, administracije, infrastrukture i logistike do komunikacija ili IT-a. Za to stažiranje se svake godine prijavi više od 20.000 kandidata, a odabrano bude njih oko 900. Stažiranje u Uredu zastupnika u Europskom parlamentu obuhvaća široki raspon područja, traje od šest tjedana do pet mjeseci, a omogućava bolje razumijevanje rada zastupnika u Europskom parlamentu te se može vidjeti kako izgleda plenarna sjednica, ali i slušati odbore o raznim zanimljivim temama koje su od velike važnosti za Europsku uniju. Oba stažiranja su plaćena.Dok sam stažirala u Europskom parlamentu, upoznala sam i novinarku Ninu Skočak, koja je bila stažist medijskog direktora u Glavnom tajništvu Europskog parlamenta pod stipendijom Schuman. Nina nam je u intervjuu za Net.hr otkrila kako se možete prijaviti na stažiranje u Europskom parlamentu i pomaže li stažiranje kasnije u dobivanju posla u europskim institucijama. Kako sam se našla u jedinstvenoj prilici, a došla sam u Bruxelles na kratak period, htjela sam vidjeti postoji li mogućnost da se posjete odjeli medija i pressa u Parlamentu. Svaki stažist koji se želi više informirati o određenim odjelima i posjetiti ih, ima mogućnost kontaktirati nadređene osobe koje će im vrlo rado pokazati i pružiti im potrebne informacije. Hrvati koji ondje rade su me proveli po Parlamentu, objasnili mi kako funkcioniraju odjeli medija i pressa te sam imala priliku vidjeti radijske i multimedijske studije.Intelektualno okruženjeDok sam u Europskom parlamentu bila okružena našim ljudima, u slobodno vrijeme sam se družila s ljudima koji rade u Europskoj komisiji. Ti ljudi su me oduševili jer su prizemljeni, dragi, opušteni i vole davati savjete. Jedan dan su me uveli kao posjetitelja u glavnu zgradu Europske komisije te smo nakon obilaska išli na ručak u kantinu. Pokazali su mi uz glavnu zgradu Komisije i drugu zgradu u kojoj oni rade gdje se s 12. kata pruža pogled na Europski parlament. Objasnili su mi kako funkcionira Europska komisija i natječaji za poslove u europskim institucijama, koji sve postoje ugovori, rangovi pozicija i plaća. U međuvremenu je European Personnel Selection Office objavio promjene pa će se procedure s natječajima sada malo drugačije odvijati, a više o tome se može pročitati na stranici EPSO-a. U svakom slučaju se radi o vrlo složenim procedurama u kojima prođu samo najbolji kandidati iz 27 država članica. Iako stažiranje u nekoj od europskih institucija može imati blagu prednost pri zapošljavanju ondje, posao dobivaju kandidati koji su najuspješnije položili testove i intervjue koje organizira EPSO. Mnogi se pripremaju godinu dana ili i više za ta testiranja, a bilo je i situacija kada su neki kandidati bili pozvani na testiranje i dobili posao u jednoj od institucija tek tri godine nakon što su se prijavili. Najuporniji uspijevaju s obzirom na dug proces selekcije.To je sasvim drugačiji svijet pun ambicioznih intelektualaca iz svih država članica s kojima je pravi gušt pričati i slušati što su sve dosad radili, kako su se usavršavali te na kojim poljima još planiraju raditi. Razgovori s njima svakako motiviraju sve da budu uporni i nikad ne odustaju, iako postoji velika konkurencija i možete izgubiti nadu čim čujete više o cijelom procesu. Na kraju krajeva, čovjek koji nikad nije pokušao, ne može ništa ni dobiti, a imamo cijeli život za poslovno usavršavanje.Osiguranje europskih dužnosnikaNa kraju svog stažiranja sam išla posjetiti i Europsko vijeće, gdje su mi također pokazali zgradu, a među ostalim sam mogla vidjeti i šarenu dvoranu u kojoj se glavni dužnosnici država članica sastaju i donose odluke. Zgrada ima zaštićena stakla upravo zbog opasnosti kada dolaze visoki dužnosnici, a svaki put kada dolaze, zaustavi se promet oko zgrada Europskog vijeća i Europske komisije pa cijeli prostor bude zaštićen odgovarajućim osiguranjem. Obično bude zatvorena stanica na Schumanu i bude zatvoren sigurnosni perimetar oko Europskog vijeća. Samo osobe s akreditacijom mogu proći u tom sigurnosnom perimetru. Zaposlenici europskih institucija su tada obaviješteni da će zbog osiguranja biti zaustavljen i otežan promet.Kako sam u Bruxellesu boravila u listopadu i studenom, vidjela sam dva prosvjeda kada je također bio zaustavljen i otežan promet. Belgijanci se kao i Francuzi ne libe izaći na ulice u velikom broju i prosvjedovati za ljudska i klimatska prava. Prvi prosvjed koji sam vidjela je bio zbog klimatskih promjena u Parc du Cinquantenaire, a drugi se odvijao na dan kad se u Parlamentu na plenarnoj sjednici održavala rasprava o ulasku Hrvatske u Schengen. To sam zapamtila jer nije vozio javni prijevoz.Taj dan je bio i poznati nacionalni štrajk u Bruxellesu kada su štrajkali javni prijevoznici, ali i kantine i trgovine s hranom u europskim institucijama. O tome smo bili obaviješteni unaprijed, a kolegama iz Europske komisije su rekli da taj dan svakako rade od kuće zbog velikog osiguranja oko institucija, ali i problema s javnim prijevozom. Nacionalni štrajk je zapravo štrajk svih poduzeća koja su u sklopu sindikata, a među njima su bili i profesori. Samo je najnužnije osoblje radilo. Belgijanci su mi objasnili da bolnice ne smiju štrajkati u takvom smislu jer bi pacijenti umrli. Ako štrajka neki medicinski tehničar, po njih dolaze policajci kući. Oni moraju raditi.Žila kucavica europske institucijeU Parlamentu smo radili od 8:30 do 18:30, tako da sam dolazila u stan tek oko 19:30-20:00h. Kolege iz Europske komisije rade od 8 do 17-18h. Naravno, neki zaposlenici znaju raditi u institucijama i do 20h ili duže te provedu gotovo cijeli dan na poslu. U svakoj zgradi europskih institucija postoje i kantine koje nude izvrsnu i raznoliku hranu te veliki izbor za vegetarijance. Cijene obroka znaju biti od 5 do 14 eura, ovisno o tome jeste li se odlučili za jelo dana ili ste si sami kombinirali obrok. Svakako je najveći izbor hrane u glavnoj zgradi Europskog parlamenta. Stažisti imaju popust od 1 eura.Od svih europskih institucija koje sam posjetila, najviše "živa atmosfera" je u Europskom parlamentu jer najviše ljudi prolazi na središnjem mjestu kod VoxBoxa, gdje je otvoreni studio za medije te se pored njega nalazi otvoreni kafić i prostori na kojima se izmjenjuju izložbe ili eventi o temama o kojima se raspravlja taj tjedan. Rekla bih da je ta lokacija žila kucavica Parlamenta.  Parlament često prima posjetitelje iz svih država članica pa je tako u to vrijeme posjeta grupa posebna gužva. Tijekom mog stažiranja dolazile su i grupe iz Hrvatske pa smo posjetitelje vodili u obilazak Parlamenta.Posebno iskustvoIskustvo stažiranja u Europskom parlamentu će mi posebno ostati u sjećanju jer sam bila ondje u povijesnom trenutku za Hrvatsku. Uz određene teme sjednica koje je svaki stažist imao za pratiti, išla sam gledati i glasanje svih eurozastupnika za ulazak Hrvatske u Schengen. Kada su zastupnici izglasali ulazak, uslijedio je pljesak, ali i osjećaj ponosa za sve Hrvate. Atmosfera je u tom trenutku bila posebna. Zahvalna sam na prilici koju sam dobila za stažiranje u Europskom parlamentu, iskustvo je to kojega ću se uvijek rado sjećati. Na kraju bih rekla da nakon svih informacija o različitim vrstama stažiranjima, ono kod zastupnika pruža bolji uvid u njihov rad, razumijevanje funkcioniranja same institucije, ali i mogućnost praćenja raznih sjednica na kojima svaki stažist može izraziti svoje afinitete za praćenje određenih tema i informiranje. Također, ono što je jako važno u svim insitutcijama je networking, upoznavanje što više ljudi. MOJIH 50 DANA U BRUXELLESU 

MOJIH 50 DANA U BRUXELLESU

Moji dojmovi o europskim institucijama: 'Uslijedio je pljesak, ali i osjećaj ponosa za sve Hrvate'

<para>
Pučani u Europskom parlamentu pozdravljaju dogovor o podjeli vodećih funkcija u Europskoj uniji, postignutog na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, no žale što nije ispoštovan princip spitzenkandidata, rekao je u utorak Manfred Weber, spitzenkandidat pučke stranke (EPP) i vođa pučana u Europskom parlamentu.</para>
<para>"Način na koji se Europsko vijeće odnosilo prema proceduri izbora nas rastužuje jer smo se kao europarlamentarci borili za ideju demokratske Europe, a to je povezano s time da kandidati iznesu svoje programe", rekao je Weber, ali i dodao da je Europska pučka stranka uvijek bila pouzdana i odgovorna te da su radi budućnosti Europe spremni podržati paket političkih imenovanja.</para>
<para>Čelnici 28 zemalja članica postigli su dogovor o novom vodstvu europskih institucija - za novu predsjednicu Europske komisije predložena je Njemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, a za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell, objavio je u utorak predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
</para>
<heading2>'Ovo je osobno težak dan za mene'</heading2>
<para>
"Ovo je osobno težak dan za mene", rekao je Weber na konferenciji za medije u utorak navečer u Europskom parlamentu u Strasbourgu. "Paket na stolu nije moj paket, ali sam lojalan jer sam član stranke".</para>
<para>Podsjetio je da je EPP relativni pobjednik izbora, pa pozdravio činjenicu da se prijedlogom imenovanja njemačke pučanke Ursule von der Leyen to ipak ispoštovalo.</para>
<para>Zahvalio je pregovaračima EPP-a, hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i latvijskom premijeru Artursu Krišjānisu Kariņšu, na zalaganju za njegovu kandidaturu u Europskom vijeću.</para>
<para>Najavio je da je EPP "radi ravnoteže moći u Europskom parlamentu" spreman na glasovanju u srijedu podržati socijalističkog kandidata te da očekuje da će u drugoj polovici mandata to mjesto pripasti EPP-u.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="45fdee1a-b1c4-11eb-8f84-0242ac140018"/>
<heading2>'Sad je na socijalistima da istaknu svoje kandidate i mi ih čekamo'</heading2>
<para>
"Normalno je prepustiti mjesto nakon dvije i pol godine EPP-ovog predsjedanja Europskim parlamentom. Zahvaljujemo Tajaniju na njegovom radu. Sad je na socijalistima da istaknu svoje kandidate i mi ih čekamo". Najavio je da će razgovarati sa čelnicom socijalista Garcijom "kako bi pripremili sutrašnju sjednicu". "Spremni smo provjeriti kandidate sa socijalistima i podržati ih", rekao je.</para>
<para>Socijaldemokrati su u utorak kasno navečer za svog kandidata izabrali Talijana Davida-Mariu Sassolija. Službeni kandidati za predsjednika Europskog parlamenta su i Ska Keller ispred Zelenih, Čeh Jan Zahradil iz redova Europskih konzervativaca i reformista te kandidatkinja ljevice (GUE/NGL), Španjolka Sira Rego.</para>
<para>Sličan pogled kao i Manfred Weber na nepoštivanje koncepcije spitzenkandidata su ranije u utorak izrazile hrvatske članice EPP-a Dubravka Šuica i Željana Zovko naglašavajući, međutim, da je u politici nužan kompromis.
</para>
<heading2>Šuica: Moramo izaći iz slijepe ulice</heading2>
<para>
"Kada smo ušli u ovaj izborni proces, sada i prije pet godina, ušli smo s konceptom spitzenkandidata. Sve veće snage su se s njime složile, no činjenica je da Europsko vijeće nije bilo jednoglasno oko tog koncepta. Ali je činjenica i da je svaki građanin, ne samo Hrvatske, znao da je Manfred Weber naš kandidat za predsjednika Komisije. No EPP nema većinu u Europskom vijeću. Sve mi se čini da sve vodi u smjeru odustajanja od koncepta spitzenkandidata. No moramo izaći iz slijepe ulice...", konstatirala je Šuica.</para>
<para>Posebno je istaknula kako je prirodno da se koncept relativne većine poštuje u EU institucijama, kako se poštuje primjerice i u Njemačkoj, gdje se mlađim koalicijskim partnerima ne nudi čelno mjesto u vladi.
</para>
<heading2>Željena Zovko: Ovo je neugodna situacija za sve nas</heading2>
<para>
"Ovo je neugodna situacija za sve nas ali prije svega za građane EU-a koji su direktno birali one koji koji bi ih trebali direktno zastupati", rekla je za Hinu Željana Zovko. "Prema tome smo radili i zastupali koncept spitzenkandidata i prezentirajući našeg kandidata išli s time da građani biraju onoga tko će zastupati njihove interese" .</para>
<para>Zovko međutim ističe i da je "izuzetno značajno da pobjednici imaju svoj mandat na najvažnijoj funkciji, onoj predsjednika Komisije".</para>
<para>"Svjesni smo da u Europskom vijeću nemamo dovoljno ruku i da se u politici mora praviti kompromis" rekla je i zaključila kako "Europa mora poslati sliku jedinstva".</para>

'Ovo je težak dan za mene, ali ja sam lojalan član stranke...' Podsjetio je da je EPP relativni pobjednik izbora, pa pozdravio činjenicu da se prijedlogom imenovanja njemačke pučanke Ursule von der Leyen to ipak ispoštovalo 

Pučani u Europskom parlamentu pozdravljaju dogovor o podjeli vodećih funkcija u Europskoj uniji, postignutog na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, no žale što nije ispoštovan princip spitzenkandidata, rekao je u utorak Manfred Weber, spitzenkandidat pučke stranke (EPP) i vođa pučana u Europskom parlamentu.
"Način na koji se Europsko vijeće odnosilo prema proceduri izbora nas rastužuje jer smo se kao europarlamentarci borili za ideju demokratske Europe, a to je povezano s time da kandidati iznesu svoje programe", rekao je Weber, ali i dodao da je Europska pučka stranka uvijek bila pouzdana i odgovorna te da su radi budućnosti Europe spremni podržati paket političkih imenovanja.
Čelnici 28 zemalja članica postigli su dogovor o novom vodstvu europskih institucija - za novu predsjednicu Europske komisije predložena je Njemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, a za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell, objavio je u utorak predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

'Ovo je osobno težak dan za mene'

"Ovo je osobno težak dan za mene", rekao je Weber na konferenciji za medije u utorak navečer u Europskom parlamentu u Strasbourgu. "Paket na stolu nije moj paket, ali sam lojalan jer sam član stranke".
Podsjetio je da je EPP relativni pobjednik izbora, pa pozdravio činjenicu da se prijedlogom imenovanja njemačke pučanke Ursule von der Leyen to ipak ispoštovalo.
Zahvalio je pregovaračima EPP-a, hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i latvijskom premijeru Artursu Krišjānisu Kariņšu, na zalaganju za njegovu kandidaturu u Europskom vijeću.
Najavio je da je EPP "radi ravnoteže moći u Europskom parlamentu" spreman na glasovanju u srijedu podržati socijalističkog kandidata te da očekuje da će u drugoj polovici mandata to mjesto pripasti EPP-u.


'Sad je na socijalistima da istaknu svoje kandidate i mi ih čekamo'

"Normalno je prepustiti mjesto nakon dvije i pol godine EPP-ovog predsjedanja Europskim parlamentom. Zahvaljujemo Tajaniju na njegovom radu. Sad je na socijalistima da istaknu svoje kandidate i mi ih čekamo". Najavio je da će razgovarati sa čelnicom socijalista Garcijom "kako bi pripremili sutrašnju sjednicu".  "Spremni smo provjeriti kandidate sa socijalistima i podržati ih", rekao je.
Socijaldemokrati su u utorak kasno navečer za svog kandidata izabrali Talijana Davida-Mariu Sassolija.  Službeni kandidati za predsjednika Europskog parlamenta su i Ska Keller ispred Zelenih, Čeh Jan Zahradil iz redova Europskih konzervativaca i reformista te kandidatkinja ljevice (GUE/NGL), Španjolka Sira Rego.
Sličan pogled kao i Manfred Weber na nepoštivanje koncepcije spitzenkandidata su ranije u utorak  izrazile hrvatske članice EPP-a Dubravka Šuica i Željana Zovko naglašavajući, međutim, da je u politici nužan kompromis.

Šuica: Moramo izaći iz slijepe ulice

"Kada smo ušli u ovaj izborni proces, sada i prije pet godina, ušli smo s konceptom spitzenkandidata. Sve veće snage su se s njime složile, no činjenica je da Europsko vijeće nije bilo jednoglasno oko tog koncepta. Ali je činjenica i da je svaki građanin, ne samo Hrvatske, znao da je Manfred Weber naš kandidat za predsjednika Komisije. No EPP nema većinu u Europskom vijeću. Sve mi se čini da sve vodi u smjeru odustajanja od koncepta spitzenkandidata. No moramo izaći iz slijepe ulice...", konstatirala je Šuica.
Posebno je istaknula kako je prirodno da se koncept relativne većine poštuje u EU institucijama, kako se poštuje primjerice i u Njemačkoj, gdje se mlađim koalicijskim partnerima ne nudi čelno mjesto u vladi.

Željena Zovko: Ovo je neugodna situacija za sve nas

"Ovo je neugodna situacija za sve nas ali prije svega za građane EU-a koji su direktno birali one koji koji bi ih trebali direktno zastupati", rekla je za Hinu Željana Zovko. "Prema tome smo radili i zastupali koncept spitzenkandidata i prezentirajući našeg kandidata išli s time da građani biraju onoga tko će zastupati njihove interese" .
Zovko međutim ističe i da je "izuzetno značajno da pobjednici imaju svoj mandat na najvažnijoj funkciji, onoj predsjednika Komisije".
"Svjesni smo da u Europskom vijeću nemamo dovoljno ruku i da se u politici mora praviti kompromis" rekla je i zaključila kako "Europa mora poslati sliku jedinstva". WEBER JE RAZOČARAN, ALI POZDRAVLJA DOGOVOR: 

WEBER JE RAZOČARAN, ALI POZDRAVLJA DOGOVOR:

'Ovo je težak dan za mene, ali ja sam lojalan član stranke...'

<para>
"Dogovor je da vijeće preporuči Europskom parlamentu da prve 2 i pol godine uloga predsjednika pristane grupi socijalista, a druge dvije i pol EPP-u", rekao je Plenković i dodao: "Mislim da s ovakvim kompromisom i rezultatima možemo biti zadovoljni. Kandidati su izrazito dobro rješenje za Hrvatsku. Na čelo Europske komisije predložena je Ursula von der Leyen, ona dobro poznaje Hrvatsku, bila je kod nas, često smo se viđali na različitim događajima, uvjerena je u europski projekt i vjerujem da će ona taj posao, prvi put kao žena na čelu EK, obavljati jako dobro. Charles Michel je kolega, čovjek koji je mlad i ima zavidno iskustvo i dobro će obavljati taj posao", rekao je Plenković o novoizabranim ljudima u Europskoj komisiji i Vijeću.</para>
<para>S obzirom na propast spitzenkandidata, Plenković je na pitanje o propasti tog koncepta rekao kako je on prvi otvorio tu temu.</para>
<para>"Različite političke grupe, pa i različite države unutar EU-a sasvim različito su doživjeli koncept izborne utakmice s isturenim glavnim kandidatom, tzv. spitzenkandidatom. Naša je pozicija cijelo vrijeme bila čvrsta i jasna, da relativni pobjednik ima prvo pravo biranja čelnika Europske komisije", rekao je Plenković i dodao: "Temeljni cilj grupe socijalista i liberala je da na čelo Komisije dođe netko iz njihovih redova, a ne iz Europskih pučana. Nama to nije dolazilo u obzir. Ovo što je danas postignuto respektira većinsku volju birača", rekao je Plenković, istaknuvši da je pozicija Hrvatske cijelo vrijeme bila koordinirana i jasna.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="45f8ea0a-b1c4-11eb-a454-0242ac140018"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="45fdee1a-b1c4-11eb-8f84-0242ac140018"/>
<heading2>Hrvatska pobjeda</heading2>
<para>
Plenković je u razgovoru za <ulink url="http://hr.n1info.com/Vijesti/a415483/Plenkovic-o-imenovanjima-u-Bruxellesu-Mozemo-biti-zadovoljni.html">N1</ulink> rekao kako je i Hrvatska već puno ostvarila izborom Marije Pejčinović Burić, usprkos malim šansama da bilo tko iz Hrvatske bude imenovan čelnim čovjekom neke od europskih institucija.</para>
<para>"Što se tiče Hrvatske ja sam rekao, mi smo već ostvarili mega pobjedu izborom ministrice vanjskih i europskih poslova i potpredsjednice Vlade, Marije Pejčinović Burić, prošlog tjedna u Strasbourgu. Proći će neko vrijeme da mnogi shvate dimenzije toga uspjeha", rekao je Plenković, istaknuvši da je Hrvatska mlada članica Europske unije pa nije bilo realno da bilo tko iz Hrvatske bude imenovan na poziciju šefa neke od institucija. "Igrali smo jako ozbiljnu utakmicu, jako nas respektiraju. Takvu vrstu kredibiliteta i utjecaja može se dobiti jakim radom i zalaganjem", zaključio je premijer.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="46e4fc4c-b1c4-11eb-903b-0242ac13005a"/>

'Mislim da s ovakvim kompromisom i rezultatima možemo biti zadovoljni' Premijer Andrej Plenković komentirao je imenovanje čelnika europskih institucija u Bruxellesu 

"Dogovor je da vijeće preporuči Europskom parlamentu da prve 2 i pol godine uloga predsjednika pristane grupi socijalista, a druge dvije i pol EPP-u", rekao je Plenković i dodao: "Mislim da s ovakvim kompromisom i rezultatima možemo biti zadovoljni. Kandidati su izrazito dobro rješenje za Hrvatsku. Na čelo Europske komisije predložena je Ursula von der Leyen, ona dobro poznaje Hrvatsku, bila je kod nas, često smo se viđali na različitim događajima, uvjerena je u europski projekt i vjerujem da će ona taj posao, prvi put kao žena na čelu EK, obavljati jako dobro. Charles Michel je kolega, čovjek koji je mlad i ima zavidno iskustvo i dobro će obavljati taj posao", rekao je Plenković o novoizabranim ljudima u Europskoj komisiji i Vijeću.
S obzirom na propast spitzenkandidata, Plenković je na pitanje o propasti tog koncepta rekao kako je on prvi otvorio tu temu.
"Različite političke grupe, pa i različite države unutar EU-a sasvim različito su doživjeli koncept izborne utakmice s isturenim glavnim kandidatom, tzv. spitzenkandidatom. Naša je pozicija cijelo vrijeme bila čvrsta i jasna, da relativni pobjednik ima prvo pravo biranja čelnika Europske komisije", rekao je Plenković i dodao: "Temeljni cilj grupe socijalista i liberala je da na čelo Komisije dođe netko iz njihovih redova, a ne iz Europskih pučana. Nama to nije dolazilo u obzir. Ovo što je danas postignuto respektira većinsku volju birača", rekao je Plenković, istaknuvši da je pozicija Hrvatske cijelo vrijeme bila koordinirana i jasna.




Hrvatska pobjeda

Plenković je u razgovoru za N1 rekao kako je i Hrvatska već puno ostvarila izborom Marije Pejčinović Burić, usprkos malim šansama da bilo tko iz Hrvatske bude imenovan čelnim čovjekom neke od europskih institucija.
"Što se tiče Hrvatske ja sam rekao, mi smo već ostvarili mega pobjedu izborom ministrice vanjskih i europskih poslova i potpredsjednice Vlade, Marije Pejčinović Burić, prošlog tjedna u Strasbourgu. Proći će neko vrijeme da mnogi shvate dimenzije toga uspjeha", rekao je Plenković, istaknuvši da je Hrvatska mlada članica Europske unije pa nije bilo realno da bilo tko iz Hrvatske bude imenovan na poziciju šefa neke od institucija. "Igrali smo jako ozbiljnu utakmicu, jako nas respektiraju. Takvu vrstu kredibiliteta i utjecaja može se dobiti jakim radom i zalaganjem", zaključio je premijer.

 PREMIJER KOMENTIRAO BRUXELLESKU KRIŽALJKU: 

PREMIJER KOMENTIRAO BRUXELLESKU KRIŽALJKU:

'Mislim da s ovakvim kompromisom i rezultatima možemo biti zadovoljni'

<para>
Konzervativni saveznik njemačke kancelarke Angele Merkel, Manfred Weber u utorak je službeno odustao od kandidature za čelno mjesto Komisije, s druge strane socijalisti su "duboko razočarani" odabirom za ključna mjesta u Europskoj uniji.</para>
<para>"Moje spitzenkandidatsko putovanje započelo je ovdje i ovdje završava", rekao je Manfred Weber, spitzenkandidat najjače europske grupacije Europske pučke stranke i član bavarskog CSU-a, sestrinske stranke CDU-a njemačke kancelarske, tijekom nastupnog govora na prvoj plenarnoj sjednici novoga saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu.
</para>
<heading2>Novo vodstvo Europe</heading2>
<para>
Čelnici 28 zemalja članica postigli su dogovor o novom vodstvu europskih institucija - za novu predsjednicu Europske komisije predložena je Njemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell, objavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.</para>
<para>"Prijedlog je duboko razočaravajući za nas. Naša grupa je ostala čvrsto u obrani europske demokracije i koncepta spitzenkandidata te ne želimo da on umre", rekla je predsjednica kluba zastupnika Socijalista i demokrata u Europskog parlamentu Iratxe Garcia. "Neprihvatljivo je da populističke vlade predstavljene u Europskom vijeću odbace najboljeg kandidata samo zato što je stao za vladavinu zakona i za naše europske vrijednosti koje dijelimo", rekla je, govoreći o Poljskoj, Mađarskoj i Italiji.</para>
<para>U ponedjeljak su došli blizu dogovoru o postavljanju nizozemskog socijalista Fransa Timmermansa za predsjednika Komisije koji su uništili istočne zemlje. Predloženu predsjednicu Europske komisije treba još potvrditi Europski parlament, koji će o tome glasovati na idućoj plenarnoj sjednici od 15. do 18. srpnja. Ako u Parlamentu ne bi prošao prijedlog Europskog vijeća, mogao bi pasti u vodu cijeli paket.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="45f8ea0a-b1c4-11eb-a454-0242ac140018"/>
<heading2>I Merkel - za</heading2>
<para>
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je u utorak zadovoljstvo dogovorom o paketu novih imena za vodeće dužnosti u europskim institucijama te činjenicom da nitko nije glasovao protiv.</para>
<para>"Dogovorili smo cijeli paket prije prve sjednice Europskog parlamenta. Prije pet godina trebala su nam tri mjeseca za odluku, a opet su neki čelnici bili protiv. Ove godine to je trajalo tri dana i nitko protiv", rekao je Tusk na konferenciji za novinare nakon završetka summita, koji je bio posvećen raspodjeli vodećih dužnosti. Sve zemlje članice glasovali su za predloženi paket, osim Njemačke koja je bila suzdržana jer je joj za to trebao dogovor unutar vladajuće koalicije, koju čine CDU i SPD. Tusk je dodao da je kancelarka Angela Merkel "osobno podržala cijeli paket".
</para>
<heading2>Weberu ipak pozicija</heading2>
<para>
Europskom parlamentu je sugeririrano da u prve dvije i pol godine za svoga predsjednika izabere bugarskog socijaldemokrata Sergeja Staniševa, a u drugom dijelu mandata Nijemca Manfreda Webera.</para>
<para>Predložena Ursula von der Leyen najavila je da namjerava imenovati Fransa Timmermansa i Margrethe Vestager za najviše rangirane potpredsjednike Europske komisije, rekao je Tusk, dodajući kako očekuje da će Von der Leyen osigurati odgovarajuću zemljopisnu ravnotežu u slaganju ekipe potpredsjednika.</para>
<para>"Izabrali smo dvije žene i dva muškarca za četiri ključne pozicije. Savršena spolna ravnoteža i vrlo sam sretan zbog toga. Napokon, Europa je ženskog roda. Mislim da je vrijedilo čekati ovakav ishod", rekao je Tusk.
</para>
<heading2>Evo tko će upravljati Europom</heading2>
<para>
Ursula Von der Leyen (60) članica je njemačkog CDU-a/EPP i ministrica obrane Njemačke od 2013., a uz njemački tečno govori engleski i francuski. Njezin je ministarski mandat obilježen skandalima oko javne nabave u ministarstvu obrane, desnog ekstremizma u njemačkoj vojsci (Bundeswehr), kritike velikih razlika u vojnoj spremnosti i pada dvaju njemačkih mlažnjaka Eurofighter prošloga tjedna, pri čemu je jedan pilot poginuo.</para>
<para>Von der Leyen je ušla u svijet politike s četrdeset dvije godine, a prije toga je radila kao ginekologinja. Majka sedmero djece, rođena je u Bruxellesu te je živjela u Velikoj Britaniji i SAD-u. Njen je otac Enrst Albrecht bio premijer savezne države Donja Saska od 1976. do 1990. Studirala je na London School of Economics od 1977. do 1980., gdje je koristila pseudonim "Rose Ladson", zbog straha da bi ljevičarska teroristička organizacija Frakcija crvene armije (RAF), tada aktivna u Zapadnoj Njemačkoj, mogla izvršiti na nju napad jer je kćer poznatog političara.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="40154980-b1c4-11eb-a2a4-0242ac14001a"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4851db68-b1c4-11eb-9acd-0242ac140024"/>
<para>Belgijski tehnički premijer Charles Michel, čelnik liberalnog Reformističkog pokreta koji većinom okuplja frankofone Valonce, zamijenit će bivšeg poljskog premijera Donalda Tuska i postati predsjednik Europskog vijeća, ako ga potvrdi Europski parlament. Njegova je stranka članica kluba zastupnika "Obnovimo Europu" koji je nastao spajanjem liberalnog ALDE-a i Macronove stranke LREM.</para>
<para>Michel je postao najmlađi belgijski premijer u povijesti, kada je 2014. s 38 godina preuzeo funkciju, kao drugi frankofoni liberal. Studirao je pravo u Bruxellesu i Amsterdamu te je radio kao odvjetnik. Pokrajinski vijećnik je postao već s 18 godina, a zastupnik u nacionalnom parlamentu postao je s 23.
</para>
<heading2>Borell i Lagarde već bili na funkcijama</heading2>
<para>
Poziciju visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a preuzima trenutni španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell koji se odrekao zastupničkog mandata u Europskom parlamentu kako bi mogao biti predložen za funkciju. Sedamdesetdvogodišni Borrell je član Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), a zamijenit će Federicu Mogherini, dosadašnju šeficu europske vanjske politike i također članicu Socijalista i demokrata (S&amp;D).</para>
<para>Borrell je bio predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007., a po struci je inženjer aeronautike. Uz to ima magisterij sa Stanforda iz operacijskih istraživanja, magisterij ekonomije energetskog sektora s pariškog, Francuskog instituta za naftu i doktorat ekonomije s madridskog sveučilišta Complutense.</para>
<para>Mjesto šefice Europske središnje banke (ECB) dodijeljeno je šefici MMF-a od 2011., Christine Lagarde. Lagarde je prije pozicije u MMF-u bila prva ministrica financija Francuske. Zagovornica je ženskih kvota u poslovnom svijetu te se može očekivati da će to primijeniti i u Europskoj središnjoj banci. Lagarde će zamijeniti Talijana Marija Draghija 1. studenog.</para>
<para>Tako su tri najveća kluba zastupnika u europskom parlamentu dobila po jednu visoku poziciju. Iako se govorilo o zemljopisnom kriteriju raspodjele čelnih funkcija EU-a, svi su odabrani čelnici iz zapadne Europe.</para>

Evo tko su novi čelnici europskih institucija, ali i tko je time razočaran... Osim Ursule von der Leyen, Charlesa Michela, Christine Lagarde i Josepa Borella, Europskom je parlamentu sugerirano da na svoje čelo postavi Sergeja Staniševa i Manfreda Webera 

Konzervativni saveznik njemačke kancelarke Angele Merkel, Manfred Weber u utorak je službeno odustao od kandidature za čelno mjesto Komisije, s druge strane socijalisti su "duboko razočarani" odabirom za ključna mjesta u Europskoj uniji.
"Moje spitzenkandidatsko putovanje započelo je ovdje i ovdje završava", rekao je Manfred Weber, spitzenkandidat najjače europske grupacije Europske pučke stranke i član bavarskog CSU-a, sestrinske stranke CDU-a njemačke kancelarske, tijekom nastupnog govora na prvoj plenarnoj sjednici novoga saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Novo vodstvo Europe

Čelnici 28 zemalja članica postigli su dogovor o novom vodstvu europskih institucija - za novu predsjednicu Europske komisije predložena je Njemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell, objavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
"Prijedlog je duboko razočaravajući za nas. Naša grupa je ostala čvrsto u obrani europske demokracije i koncepta spitzenkandidata te ne želimo da on umre", rekla je predsjednica kluba zastupnika Socijalista i demokrata u Europskog parlamentu Iratxe Garcia. "Neprihvatljivo je da populističke vlade predstavljene u Europskom vijeću odbace najboljeg kandidata samo zato što je stao za vladavinu zakona i za naše europske vrijednosti koje dijelimo", rekla je, govoreći o Poljskoj, Mađarskoj i Italiji.
U ponedjeljak su došli blizu dogovoru o postavljanju nizozemskog socijalista Fransa Timmermansa za predsjednika Komisije koji su uništili istočne zemlje. Predloženu predsjednicu Europske komisije treba još potvrditi Europski parlament, koji će o tome glasovati na idućoj plenarnoj sjednici od 15. do 18. srpnja. Ako u Parlamentu ne bi prošao prijedlog Europskog vijeća, mogao bi pasti u vodu cijeli paket.


I Merkel - za

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je u utorak zadovoljstvo dogovorom o paketu novih imena za vodeće dužnosti u europskim institucijama te činjenicom da nitko nije glasovao protiv.
"Dogovorili smo cijeli paket prije prve sjednice Europskog parlamenta. Prije pet godina trebala su nam tri mjeseca za odluku, a opet su neki čelnici bili protiv. Ove godine to je trajalo tri dana i nitko protiv", rekao je Tusk na konferenciji za novinare nakon završetka summita, koji je bio posvećen raspodjeli vodećih dužnosti. Sve zemlje članice glasovali su za predloženi paket, osim Njemačke koja je bila suzdržana jer je joj za to trebao dogovor unutar vladajuće koalicije, koju čine CDU i SPD. Tusk je dodao da je kancelarka Angela Merkel "osobno podržala cijeli paket".

Weberu ipak pozicija

Europskom parlamentu je sugeririrano da u prve dvije i pol godine za svoga predsjednika izabere bugarskog socijaldemokrata Sergeja Staniševa, a u drugom dijelu mandata Nijemca Manfreda Webera.
Predložena Ursula von der Leyen najavila je da namjerava imenovati Fransa Timmermansa i Margrethe Vestager za najviše rangirane potpredsjednike Europske komisije, rekao je Tusk, dodajući kako očekuje da će Von der Leyen osigurati odgovarajuću zemljopisnu ravnotežu u slaganju ekipe potpredsjednika.
"Izabrali smo dvije žene i dva muškarca za četiri ključne pozicije. Savršena spolna ravnoteža i vrlo sam sretan zbog toga. Napokon, Europa je ženskog roda. Mislim da je vrijedilo čekati ovakav ishod", rekao je Tusk.

Evo tko će upravljati Europom

Ursula Von der Leyen (60) članica je njemačkog CDU-a/EPP i ministrica obrane Njemačke od 2013., a uz njemački tečno govori engleski i francuski. Njezin je ministarski mandat obilježen skandalima oko javne nabave u ministarstvu obrane, desnog ekstremizma u njemačkoj vojsci (Bundeswehr), kritike velikih razlika u vojnoj spremnosti i pada dvaju njemačkih mlažnjaka Eurofighter prošloga tjedna, pri čemu je jedan pilot poginuo.
Von der Leyen je ušla u svijet politike s četrdeset dvije godine, a prije toga je radila kao ginekologinja. Majka sedmero djece, rođena je u Bruxellesu te je živjela u Velikoj Britaniji i SAD-u. Njen je otac Enrst Albrecht bio premijer savezne države Donja Saska od 1976. do 1990. Studirala je na London School of Economics od 1977. do 1980., gdje je koristila pseudonim "Rose Ladson", zbog straha da bi ljevičarska teroristička organizacija Frakcija crvene armije (RAF), tada aktivna u Zapadnoj Njemačkoj, mogla izvršiti na nju napad jer je kćer poznatog političara.




Belgijski tehnički premijer Charles Michel, čelnik liberalnog Reformističkog pokreta koji većinom okuplja frankofone Valonce, zamijenit će bivšeg poljskog premijera Donalda Tuska i postati predsjednik Europskog vijeća, ako ga potvrdi Europski parlament. Njegova je stranka članica kluba zastupnika "Obnovimo Europu" koji je nastao spajanjem liberalnog ALDE-a i Macronove stranke LREM.
Michel je postao najmlađi belgijski premijer u povijesti, kada je 2014. s 38 godina preuzeo funkciju, kao drugi frankofoni liberal. Studirao je pravo u Bruxellesu i Amsterdamu te je radio kao odvjetnik. Pokrajinski vijećnik je postao već s 18 godina, a zastupnik u nacionalnom parlamentu postao je s 23.

Borell i Lagarde već bili na funkcijama

Poziciju visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a preuzima trenutni španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell koji se odrekao zastupničkog mandata u Europskom parlamentu kako bi mogao biti predložen za funkciju. Sedamdesetdvogodišni Borrell je član Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), a zamijenit će Federicu Mogherini, dosadašnju šeficu europske vanjske politike i također članicu Socijalista i demokrata (S&amp;D).
Borrell je bio predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007., a po struci je inženjer aeronautike. Uz to ima magisterij sa Stanforda iz operacijskih istraživanja, magisterij ekonomije energetskog sektora s pariškog, Francuskog instituta za naftu i doktorat ekonomije s madridskog sveučilišta Complutense.
Mjesto šefice Europske središnje banke (ECB) dodijeljeno je šefici MMF-a od 2011., Christine Lagarde. Lagarde je prije pozicije u MMF-u bila prva ministrica financija Francuske. Zagovornica je ženskih kvota u poslovnom svijetu te se može očekivati da će to primijeniti i u Europskoj središnjoj banci. Lagarde će zamijeniti Talijana Marija Draghija 1. studenog.
Tako su tri najveća kluba zastupnika u europskom parlamentu dobila po jednu visoku poziciju. Iako se govorilo o zemljopisnom kriteriju raspodjele čelnih funkcija EU-a, svi su odabrani čelnici iz zapadne Europe. RASPLET NAKON TRI DANA PERIPETIJA: 

RASPLET NAKON TRI DANA PERIPETIJA:

Evo tko su novi čelnici europskih institucija, ali i tko je time razočaran...

<para>Najniža početnička plaća od 1.700 eura, za koju je dovoljna srednja škola i koja svake dvije godine raste i više od četiri posto, uz niz dodataka i beneficija, a jednog dana, ako posao postane stalan, mirovina od 6.000 eura bruto. Podaci su to zbog kojih ne čudi da se prošle godine čak 3.500 hrvatskih državljana prijavilo za zapošljavanje u europskim institucijama u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. </para>
<para>arti-201003160380006"Dobio sam ponudu za posao prevoditelja u Europskom parlamentu, u Luxembourgu. Nude mi ugovor od 13. rujna 2010. do 31. prosinca 2011. Već su mi zakazali i liječnički pregled. Treba dostaviti i puno originalnih ili ovjerenih dokumenata, sve prevedeno na francuski i engleski. Plaću nisu precizirali, samo da je bruto za moje radno mjesto – <emphasis>functional group IV</emphasis> – od 3.086 do 5.722 eura bruto i da će se određivati za svakog posebno", pohvalio se prije nekoliko dana na forumu hr. jedan od kandidata koji su prošli na natječaju za posao u EU-administraciji. </para>
<para>
 <emphasis>Jutarnji list</emphasis> piše kako je Europsko vijeće lani zbog krize odlučilo da će umjesto 3,7 posto plaće eurokrata rasti samo 1,85 posto. Bio je to razlog da 44 tisuće zaposlenika podigne tužbe na sudu za Europska prava. Prozvani su pohlepnima. </para>
<para>I sama Europska komisija priznala je kako će u 2011. račun za plaće i ostale dodatke njihovih zaposlenika doseći 2,26 milijardi eura, što je pet posto više nego ove godine. </para>
<para>Dio porasta plaća je vrlo lako predvidjeti budući da plaće službenika europskih institucija unutar jednog razreda automatizmom rastu svake dvije godine od 1,4 do 4,2 posto. </para>
<para>Stoga, nije važno dobro i puno raditi da bi se dobila veća plaća, nego samo skupljati staž i čekati da prođu dvije godine. Tek kod prelaska u viši razred važno je dokazati se, piše <emphasis>Jutarnji list</emphasis>.</para>
<heading4>Prethodni članak:</heading4>
<para>
arti-201008250121006
arti-201003160506006
arti-201003160380006
arti-201004300421006</para>

Oko 3.500 Hrvata krenulo u utrku za plaću od 12.000 kn Tisuće Hrvata hrli izvan zemlje kako bi se zaposlili u europskim institucijama. To ne čudi jer ondje osoba sa završenom srednjom školom ima plaću od 12.000 kuna.  
Najniža početnička plaća od 1.700 eura, za koju je dovoljna srednja škola i koja svake dvije godine raste i više od četiri posto, uz niz dodataka i beneficija, a jednog dana, ako posao postane stalan, mirovina od 6.000 eura bruto. Podaci su to zbog kojih ne čudi da se prošle godine čak 3.500 hrvatskih državljana prijavilo za zapošljavanje u europskim institucijama u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. 
arti-201003160380006"Dobio sam ponudu za posao prevoditelja u Europskom parlamentu, u Luxembourgu. Nude mi ugovor od 13. rujna 2010. do 31. prosinca 2011. Već su mi zakazali i liječnički pregled. Treba dostaviti i puno originalnih ili ovjerenih dokumenata, sve prevedeno na francuski i engleski. Plaću nisu precizirali, samo da je bruto za moje radno mjesto – functional group IV – od 3.086 do 5.722 eura bruto i da će se određivati za svakog posebno", pohvalio se prije nekoliko dana na forumu hr. jedan od kandidata koji su prošli na natječaju za posao u EU-administraciji. 

   Jutarnji list piše kako je Europsko vijeće lani zbog krize odlučilo da će umjesto 3,7 posto plaće eurokrata rasti samo 1,85 posto. Bio je to razlog da 44 tisuće zaposlenika podigne tužbe na sudu za Europska prava. Prozvani su pohlepnima. 
I sama Europska komisija priznala je kako će u 2011. račun za plaće i ostale dodatke njihovih zaposlenika doseći 2,26 milijardi eura, što je pet posto više nego ove godine. 
Dio porasta plaća je vrlo lako predvidjeti budući da plaće službenika europskih institucija unutar jednog razreda automatizmom rastu svake dvije godine od 1,4 do 4,2 posto. 
Stoga, nije važno dobro i puno raditi da bi se dobila veća plaća, nego samo skupljati staž i čekati da prođu dvije godine. Tek kod prelaska u viši razred važno je dokazati se, piše Jutarnji list.
Prethodni članak:

arti-201008250121006
arti-201003160506006
arti-201003160380006
arti-201004300421006 

Oko 3.500 Hrvata krenulo u utrku za plaću od 12.000 kn

Postroll

Preroll

Tijekom stažiranja u Europskom parlamentu sam pratila glasanje o ulasku Hrvatske u Schengen

Pola Križevac.jpg

Putovanja

Članak

Pola Križevac

WEBER JE RAZOČARAN, ALI POZDRAVLJA DOGOVOR: 'Ovo je težak dan za mene, ali ja sam lojalan član stranke...'

Manfred Weber

Svijet

HINA

PREMIJER KOMENTIRAO BRUXELLESKU KRIŽALJKU: 'Mislim da s ovakvim kompromisom i rezultatima možemo biti zadovoljni'

bRUXELLESKA KRIŽALJKA

Hrvatska

Danas.hr

RASPLET NAKON TRI DANA PERIPETIJA: Evo tko su novi čelnici europskih institucija, ali i tko je time razočaran...

Novac

Net.hr