Otkako je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prošle subote u intervjuu Novom listu kazao kako je moguć rast kamatnih stopa na kredite te spomenuo najcrnji, ali ''malo vjerojatan'' scenarij prema kojemu bi u kratkom roku rate kredita porasle za 10 ili čak 20 posto, javnost je ostala zatečena, a stručnjaci svakodnevno objašnjavaju moguće scenarije. Čini se da je najcrnji scenarij najmanje moguć, ali da će rast kamatnih stopa biti neminovan jer su one predugo bile na niskim, čak i rekordno niskim razinama.
Rast kamata bit će polagan
Prema onome što tvrde ekonomski analitičari, a isto potvrđuju iz HNB-a, rast kamata ne bi se trebao dogoditi naglo, nego postupno, kroz idućih nekoliko godina.
"Referentne kamatne stope Europske središnje banke (ESB) bi se trebale povećati tek u idućim fazama, nakon što se potpuno obustavi otkup vrijednosnih papira, što se još ne očekuje tijekom naredne godine. S druge strane, dugoročne kamatne stope ipak ovise o očekivanjima budućih kratkoročnih stopa pa se već u ovoj fazi može očekivati njihov polagani rast. Dakle, postoje određeni globalni elementi koji mogu lagano pogurati dugoročne kamatne stope i u Hrvatskoj.
No, zbog solidnih makroekonomskih fundamenata i iznimno visokih viškova likvidnosti na domaćem tržištu koje su rezultat ekspanzivne monetarne politike HNB-a, ipak u kratkom roku ne očekujemo takav razvoj događaja", odgovorili su ovoga tjedna iz HNB-a na naš upit napominjući kako se udio ''rizičnijih'' kredita s varijabilnim kamatama kontinuirano smanjuje te je s 90 pao na 38 posto.
Dinamika rasta ovist će o inflaciji
Guverner HNB-a Vujčić, umirujući javnost nakon svoje prethodne ''uznemirujuće'' izjave, kazao je da ''nema mjesta panici te kako u normalnim okolnostima nitko ne mora strahovati od naglog povećanja rata kredita uslijed činjenice da je došlo do rasta stope inflacije''. Kazao je i kako većina građana ima fiksnu stopu ili ima donekle zaštitu - odnosno fiksnu kamatnu stopu prvih 5 do 10 godina otplate, nakon čega je ona varijabilna.
"To znači da u nekakvim normalnim scenarijima, kako bi se trebale kretati kamatne stope, nitko neće osjetiti nekakav značajan rast kamatnih stopa u kratkom roku", poručio je.
I glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u srijedu navečer je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno kazao da je "najizgledniji scenarij da će rast kamatnih stopa ići vrlo polako", te da se rast kamatnih stopa očekuje u srednjem roku. Dodao je da su ''rizici povišeni'' te da bi kamatne stope mogle brže rasti ako se pokaže da su inflatorni pritisci snažniji nego što se trenutno očekuje, ali da je to teško predvidjeti.
Inače, Zakonom o potrošačkom kreditiranju utvrđene su maksimalne dopuštene kamatne stope na stambene i ostale potrošačke kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom. One se izračunavaju dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja. Trenutno, maksimalna kamatna stopa na stambene kredite odobrene u kunama ne smije biti viša od 4,40 posto, a na ostale potrošačke kredite ne smije biti viša od 9,68 posto.
Što ako kamate maksimalno skoče?
Želeći saznati koliko bi se povećala rata stambenog i potrošačkog kredita ako bi nekim slučajem, u najcrnjem scenariju, kamatna stopa preko noći skočila do zakonom maksimalno propisanih, kontaktirali smo jednu banku koja posluje u Hrvatskoj gdje su nam izradili simulaciju otplatnog plana na primjerima dvaju kredita, stambenog i nenamjenskog, koji su već u otplati.
Potrošač koji je prije deset godina podigao stambeni kredit u iznosu od 100.000 eura na rok od 30 godina i uz kamatnu stopu od 2,5 posto, a dosad je otplatio trećinu kredita, prema toj simulaciji trenutno plaća ratu kredita 395,12 eura, što je prema današnjem tečaju HNB-a 2.965,30 kuna. Kada bi ovoga mjeseca kamatna stopa na stambene kredite naglo skočila do maksimalnih 4,40 posto, rata kredita povećala bi mu se na 467,72 eura, odnosno za 72,60 eura (544,85 kuna). To je rast od 18,3 posto.
Potrošač koji je, pak, prije pet godina digao nenamjenski kredit u iznosu od 30.000 eura na rok od 10 godina uz kamatnu stopu od pet posto, prema ovoj simulaciji otplatnog plana trenutno plaća ratu kredita 318,20 eura (2.388,03 kuna). Kada bi preko noći kamatna stopa skočila na zakonom maksimalno dopuštenih 9,68 posto, rata bi mu narasla na 355,60 eura. To je 37,40 eura (280,68 kuna), odnosno 11,7 posto više nego što trenutno plaća. Taj se izračun približno uklapa u onaj ''crni scenarij'' koji je prije nekoliko dana spomenuo guverner HNB-a.
