Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić upozorio je u subotu da bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope, mogle porasti od 10 do 20 posto.
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno je kazao da je "najizgledniji scenarij da će rast kamatnih stopa ići vrlo polako", te da se rast kamatnih stopa očekuje u srednjem roku. "Onaj tko vam kaže da je siguran u nešto drugo ili vam ne govori istinu, ili je uvjeren, a možda ne zna dovoljno dobro", rekao je Šošić.
Povišeni rizici
Kamatne stope mogle bi brže rasti, smatra Šošić, ukoliko se pokaže da su inflatorni pritisci snažniji nego što se trenutno očekuje, no ističe da je to teško predvidjeti.
"Rizici su povišeni. To vam je kao osiguranje kuće od nekakve nepogode. Neki neće to napraviti, neki vole sigurnost pa će to napraviti. To ovisi o preferencijama, o sklonostima, o situaciji svakog pojedinog dužnika. Dobro je da su oni osviješteni, da znaju za taj rizik, da taj rizik postoji, da to nije nikakva izvjesnost... U nekom dužem roku je vjerojatno da će se tako nešto dogoditi, ali do tada će i plaće rasti pa će možda malo lakše akomodirati taj rast rate", rekao je.
Ekonomski analitičar Neven Vidaković komentirao je mogućnost rasta rata kredita za 20 posto, rekavši da je to moguće, "ali bi morali biti kontinuirani inflatorni pritisci u sljedeće tri, četiri godine". "A onda ovisi kako će se ekonomija razvijati i što će se razvijati i s drugim varijablama", dodao je Vidaković.
'Ljudi najbolje znaju što su mogli prije 10 godina kupiti za 100 kn'
Državni tajnik u Ministarstvu financija Stješan Čuraj je, govoreći o rastu cijena, rekao da ljudi sami najbolje znaju što su prije deset godina ili godinu mogli kupiti za 100 kuna. Dodao je i to da je pitanje kolike su plaće bile u to vrijeme, a kolike su sada.
"Sad govorimo o eurozoni pa tu imamo dosta tih ljudi koji očigledno ne shvaćaju koje nama benefite sve to može dati, pa govore: 'doći će inflacija, poskupjet će, zaokružit će'... Da, jedan dio cijena otišao je gore, ali plaće u eurozoni svih onih koji su ušli daleko su više rasle nego ti rizici. I svi oni koji su ušli i dalje žele ostati tamo", poručio je Čuraj.
Vidaković je kazao da Hrvatska ima prostora "refinancirati dugove, napraviti strukturnu reformu hrvatskoga duga i troška i otplatiti dugove zahvaljujući ekonomskom rastu koji ćemo ostvariti ove i sljedeće godine"
Matija Kroflin, makroekonomist Matice hrvatskih sindikata, podsjetio je da ekonomisti već dugo govore o potrebi normalizacije monetarne politike, koja podrazumijeva i postepeno povećanje kamatne stope. "Ključna stvar u vezi kamata zapravo je to što će se događati s inflacijom", rekao je Kroflin, dodajući da je "inflacija problem koji ne smijemo stavljati pod tepih" te da posebno moramo voditi brigu o najsiromašnijem sloju stanovništva.
