Hrvatsko epidemiološko društvo je još potkraj kolovoza poslalo 11 zahtjeva ministru zdravstva Viliju Berošu kako bi smanjilo pritisak koji epidemiolozi svakodnevno trpe na poslu. Sada ističu kako nije nužno ispuniti svih 11 zahtjeva, već promišljati o strategijama.
“Ako se uvaži 11 naših zahtjeva koji bi dijelom rasteretili rad epidemiologa - a to znači kadrovsko osnaživanje, više PCR uređaja za dijagnostiku, uključivanje mladih liječnika koji rade pod nadzorom, onda prijedlog po kojem bi se trebalo razmisliti o promjeni strategije stavljanja u samoizolaciju svih kontakta COVID-19 pozitivnih osoba ne bi trebalo realizirati. No, u suprotnom neće se fizički moći odraditi sav taj posao", rekao je za Jutarnji predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Miroslav Venus.
Upravo je skraćivanje samoizolacije podiglo veliku prašinu u javnosti, ali i među samim epidemiolozima. Prijedlog Društva je da u samoizolaciju ubuduće idu kontakti ljudi koji rade u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi. Svi ostali bi se vraćali na posao uz poštivanje epidemioloških mjera - nošenja maski, higijene i fizičke distance. Niti svi članovi društva se ne slažu s time, pa su sve "natovarili" Berošu, koji pak ne želi donijeti konačnu odluku po tom pitanju.
Kontakti se moraju pratiti
"Smatram da o tome treba odlučiti struka. Ne mogu kao ministar odlučivati o onom što je isključivo u epidemiološkim okvirima", rekao je Beroš, a jedan od epidemiologa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Bernard Kaić, smatra da se za takvu odluku "moraju steći uvjeti", a njih trenutačno nema.
"Mislim da je prijedlog preuranjen. Sve dok se mogu uspješno pratiti kontakti to treba i činiti tako da idu u samoizolaciju ako postoji opasnost za širenje bolesti. Naime, od praćenja kontakata odustaje se kad ono postane nemoguće zbog velikog broja zaraženih, a mi smo u tome još uvijek uspješni. To dokazuju podaci po kojima je među zaraženima 60 posto došlo iz samoizoliranih kontakata. Brojka je nešto pala u posljednje vrijeme i to za desetak posto, ali još uvijek je značajna. Da je primjerice taj postotak kod nas značajno niži, onda bi se moglo razmišljati i toj ideji", rekao je Kaić i dodao da svi naglašavaju važnost praćenja kontakta, ali neke zemlje to rade opušteno, dok su druge strože od Hrvatske.
"Primjerice, jedno vrijeme Englezi i Nijemci, kad su imali najveći broj zaraženih, odustali su od praćenja dijela kontakata, ali kad im je broj zaraženih pao, nastavili su s praćenjem. Englezi su pak jedno vrijeme samo obavještavali kontakt o mogućoj infekciji jer su bili u blizini zaraženog uz napomenu da bi se 'trebali čuvati' odnosno primjenjivati epidemiološke mjere i ne kontaktirati sa starijim osobama kako ne bi prenijeli bolest. No, i kad je njima pao broj zaraženih, vratili su se na isti način praćenja i na samoizolaciju. Drugim riječima, puno toga ovisi ipak o epidemiološkoj situaciji, prije svega o tome koliko se novozaraženih regrutira iz kontakata koji su u samoizolaciji. Bilo bi dobro da imamo analizu koliko je pozitivnih na koronavirus ukupno bilo među svim kontaktima što mi u ovom trenutku nemamo. Imamo samo podatak o tome koliko pozitivnih dolazi iz samoizolacije, odnosno da ih je 60 posto", pojasnio je Kaić.
Temeljna strategija
Prijedlog o ukidanju samoizolacije za većinu kontakata dvojben je i za člana Vladina savjeta za suzbijanje epidemije COVIDA-19, epidemiologa Branka Kolarića. "Osim lockdowna, od čega se odustalo, temeljna strategija kontrole epidemije je povećanje dostupnosti testiranja, izolacija zaraženih i njihovih kontakata. To su stručne preporuke europskog CDC-ja kao i američkog, te Svjetske zdravstvene organizacije. Zato smatram da u ovom trenutku u Hrvatskoj nije najmudrije rješenje izostaviti samoizolaciju za veliki broj kontakata", naglasio je.
Dodaje da je istina da nemamo kontrolu nad svim kontaktima, jer se svi ne mogu ni fizički obraditi, a neki izbjegavaju prijaviti svoje kontakte. Frustriraju ga masovne zabave nakon kojih epidemiolozi padaju s nogu. "No, sve to nisu razlozi da 'contact tracing' proglasimo nepotrebnim jer bi došlo do nekontroliranog širenja zaraze", smatra Kolarić.
Čelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović jučer je pak nastojao ublažiti situaciju najavom mogućnosti smanjenja trajanja samoizolacije sa 14 na 10 dana, o čemu u Stožeru, poručio je, intenzivno razmišljaju.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
