Gašenje požara u skladištu Prima na istoku Zagreba u nedjelju
otežalo je to što hidranti nisu radili. Međutim, iz zagrebačkog
Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama demantirali su
navode pojedinih medija da se vatrogasci nisu mogli spojiti na
gradsku hidrantsku mrežu, odnosno da nisu mogli do vode iz
hidranata koji se nalaze uz objekt.
''Gradska hidrantska mreža u punoj je funkciji, a na požarištu
nisu bili u funkciji hidranti koji se nalaze unutar objekta
Prima'', istaknuli su iz Ureda. Medijima se u nedjelju
bio obratio i vlasnik Prime Renato
Radić kazavši da su
oni tamo u najmu i da nemaju veze sa zaključanim
hidrantima.
Zašto hidrantska mreža unutar objekta nije funkcionirala, bit će poznato nakon što policija dovrši očevid, a nas je zanimalo i detaljnije kakva je situacija s hidrantima u Zagrebu. Između ostalog, ima li ih dovoljno i tko je zadužen za njihovo održavanje te obavlja li dobro taj posao.
''U Zagrebu ima oko 25.000 hidranata i stanje je zadovoljavajuće. Mi imamo našu GIS bazu podataka u koju su ti hidranti upisani i na taj način ih brzo nađemo'', kazao je za Vijesti.hr zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreb (JVP) Siniša Jembrih.
''Potrebno je razlikovati hidrante koji su dio javne vodoopskrbne
mreže u nadležnosti javnog isporučitelja od hidranata koji se
nalaze u poslovnom krugu objekata, a koji su dio interne
instalacije koju održava vlasnik poslovnog objekta'', istaknuli
su u tvrtki Vodovod i Opskrba za
Vijesti.hr.
Siniša Jembrih
''Hidranti koji su dio interne instalacije, u nadležnosti vlasnika, spojeni su putem posebnog protupožarnog cjevovoda i vodomjera, a odvojeni su od cjevovoda i vodomjera koji se koriste za sanitarnu potrošnju pitke vode'', objasnili su i dodali da Sektor vodoopskrbe u sklopu svojih redovnih aktivnosti kontinuirano obilazi i provjerava hidrante na javnoj vodoopskrbnoj mreži.
Oni navode nešto veći broj hidranata u sustavu javne vodoopskrbe grada Zagreb, 27.000, te poručuju da je stanje hidrantske mreže funkcionalno.
Da tvrtka Vodovod i Opskrba svoj posao u ovom dijelu obavlja korektno, navodi i Jembrih te napominje da su preventiva, pregledi i davanje dozvola u rukama MUP-a, u ovom slučaju Policijske uprave zagrebačke.
Naime, u postupcima izdavanja lokacijske i građevinske
dozvole prema Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju
potrebno je pribaviti posebne uvjete i potvrdu na glavni projekt
na temelju kojeg se odobrava gradnja, a između ostalog, obavezno
je zatražiti potvrdu MUP-a određene policijske uprave - sektora
inspekcijskih poslova kojom se potvrđuje da je projektna
dokumentacija usklađena sa zakonima iz područja zaštite od
požara.
Na tehničkom pregledu prije izdavanja uporabne dozvole, obavezno
kao članovi povjerenstva sudjeluju predstavnici MUP-a te se vrši
kontrola izvedenih mjera zaštite od požara što uključuje pitanje
hidrantske mreže, vatro dojave, automatskih sustava za gašenje
požara i ostale mjere.
Dok od policije čekamo rezultate očevida te da MUP pribavi detaljne podatke o stanju hidrantske mreže, pitali smo Jembriha o navodima da su u nedjelju sporni hidranti bili zapečaćeni ili zaključani i koliko im je to stvorilo dodatne probleme u gašenju požara. U toj je akciji, podsjetimo, sudjelovalo 50 vatrogasaca s 14 vatrogasnih vozila.
''Zapečaćeno? Ne znam točno što to znači? Ili hidrant radi ili ne radi, ili ima vode na njemu ili nema'', kazao je Jembrih i istaknuo: ''Važno je napomenuti da požare ne gase hidranti, nego vatrogasci. Mi uvijek dođemo na požar s vodom, sva naša vozila imaju dovoljno vode za prvo gašenje (to može biti i do 20.000 litara) tako da uspješnost gašenja ne ovisi o stanju hidranata. Možda ako ih nema u krugu od nekoliko kilometara, ali to se rijetko događa''.
