Unatoč prognozama za tešku jesen i zimu zbog svjetske krize i rata na istoku Europe, Hrvatska ipak ima razloga za zadovoljstvo na gospodarskom planu, prenosi RTL Danas.
Visoko drugo mjesto s rastućim BDP-om definitivno daje vjetar u leđa u ovim zahtjevnim vremenima.
BDP u drugom tromjesečju veći je za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U posljednje četiri godine strmoglavi pad se dogodio zbog COVID krize, ali se potom dogodio i oporavak na koji je usmjerena cijela EU.
No, osim BDP-a, raste nam i bruto dodana vrijednost. Rast gospodarstva pokazuje vrijednost svega što smo proizveli, svih usluga koje smo naplatili, dok je BDV konačna vrijednost proizvodnje umanjena za troškove.
Kada se sve zbroji i oduzme, najveći doprinos ostvaren je u trgovini na veliko i na malo. Zatim u prijevozu i skladištenju, pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane. Drugim riječima - turizmu, grani o kojoj ovisi državni proračun.
Na rast BDP-a najviše je utjecala povećana osobna potrošnja, što definitivno nije začuđujuće s obzirom na osjetan rast cijena. Znamo da nam je inflacija visoka, oko 12 posto. Izvoz roba i usluga druga je stavka.
U usporedbi s ostalim zemljama Europske unije, Hrvatska je na samom vrhu s gotovo osam posto rasta. Najbolja je susjedna Slovenija s 8,3 posto, dok najmanji rast ima daleko razvijenija Njemačka, koja je ujedno ekonomski motor Europe. BDP u drugom tromjesečju u plusu im je tek 1,5 posto. Realni rast gospodarstva za cijelu ovu godinu trebao bi biti veći od pet posto, no, zbog svjetske krize, opreza nikada dosta.
