Uznemirujuće fotografije eutanaziranih svinja iz Andrijaševaca potaknule su mnoga pitanja. Zašto je afrička svinjska kuga tolika pošast, trebamo li je se bojati i možemo li se mi zaraziti, otkrio je profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta za Danas.hr. On, kako je kazao, ne bi preporučio nikome da "proba" takvo, zaraženo, meso.
Afrička svinjska kuga pojavila se još dvadesetih godina prošlog stoljeća u Keniji, otkrio je profesor, od kuda je krenulo njezino širenje po svijetu. U Europi se pojavila 2014. godine, a kako je kazao profesor Grgić, "do danas skoro da i nema niti jedne europske države gdje nije zabilježena, kod domaćih ili divljih svinja". To je virusno oboljenje s velikim postotkom smrtnosti svinja, a posljedice su, otkrio je, uglavnom ekonomske naravi.
Prije nekoliko godina, podsjetio je profesor, u Njemačkoj je ta bolest dovela do zabrane izvoza svinja i svinjskog mesa u Kinu. Iako je zaraza nekoliko godina ranije bila prisutna i tamo, a država je "doživjela katastrofu u ovom dijelu stočarstava te slobodno možemo reći da ja naša prosvijećenost došla kada se kugla uvukla i u naša dvorišta". Panika među građanima posljedica je straha kod bilo koje pandemije, rekao je profesor Grgić, a u prilog ne idu ni fotografije eutanaziranih svinja.
"Osobno sam protiv blokada informacija o ovoj bolesti, ali sam protiv stvaranja panike više od racionalnog osjećaja nelagode. Najveća šteta je za one čije su svinje ugrožene i kao svaka bolest ona ima svoj početak, vrhunac, smirivanje i kraj. Ali i opasnost da se iznova pojavi", rekao je profesor s Agronomskog fakulteta.
'Jedini način sprečavanja širenje bolesti je eliminirati životinje...'
Afrička svinjska kuga nije opasna za ljude, već samo za svinje, kazao je profesor. Ipak, ne bi preporučio konzumaciju tog mesa.
"Važno je znati da se termičkom obradom virus uništava, ali se sa svježim mesom i termički neobrađenim proizvodima pomaže širenju virusa te se s takvih područja zabranjuje promet svinjama i prerađevinama", objasnio je.
Do danas, otkrio je profesor Grgić, nije pronađeno cjepivo protiv bolesti, a "jedini način sprečavanja širenja je 'zatvoriti područje bolesti' te eliminirati životinje". Jedan dio svinja, objasnio je, može se preraditi u termički obrađene prerađevine, a o tome se svatko može informirati na stranicama, primjerice, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
A gospodarstva gdje se pojavila kuga, kazao je profesor, su u nevolji, a svejedno je jesu li imali tri ili 33 zaražene svinje,
"Takva gospodarstva godinu dana ne smiju pokrenuti držanje svinja i preostaje im - ili čekati ili se preorijentirati na neku drugu proizvodnju, npr. peradarstvo, ovčarstvo… To i nije tako jednostavno, a istodobno oni koji su bili tržno orijentirani gube tržište i tko zna što će za godinu dana biti", otkrio je.
POGLEDAJTE VIDEO: Nakon šokantnih prizora, nova eutanazija u Andrijaševcima! 'Stao sam i rekao - prvo mene, onda možete svinje poubijati'
Postoje dva scenarija...
"Pojedinačno, svaki proizvođač gdje se pojavila afrička svinjska kuga je pogođen i potencijalno egzistencijalno ugrožen, ali gledajući šire moguća su samo dva scenarija", otkrio je profesor Grgić.
Prvi scenarij je onaj crni "kojega se moramo strašiti i činiti sve da bolest ne 'uđe' u velike proizvodne sustave i to bi bilo pogubno, ne samo za stanje svinjogojstva nego i šire za poljoprivredu". Ova proizvodnja, naime, veliki je potrošač kukuruza, a važna je i za prehrambenu mesnu industriju.
Drugi scenarij je onaj s malo manjim brojem eutanaziranih životinja, ali veći broj po broju manjih uzgajivača, kazao je profesor pa dodao da bi posljedica bila smanjenje broja onih koji bi držali svinje, ali bi razina buduće biosigurnosti bila na znatno višoj razini nego što je danas. Bilo bi lakše sve kontrolirati.
"To će dovesti i do zastoja u nekim tradicijskim dodatnim aktivnostima vezanim za ovu proizvodnju kao što je proizvodnja poznatih suhomesnatih delicija, ali ona ne bi zauvijek nestala, barem se nadam", rekao je profesor.
'To nije normalno...'
A iskustva s afričkom svinjskom kugom u drugim državama su ista ili slična, otkrio je prof. Grgić, a razlika je samo u načinu držanja svinja jer je "veća opasnost u državama koje imaju veći broj po broju manjih proizvođača blizu jednih drugima kao i u oni državama s većom tradicijom držanja na otvorenom". Način rješavanja je isti kao kod nas.
Profesor s Agronomije prokomentirao je i slučaj iz Andrijaševaca, a prema njemu - nije normalno da svinje leže satima pred kućama, a takvih videozapisa treba biti što manje, "a se sve odvija u gospodarskom dvorištu, ali bi i trebali znati što se tamo stvarno i desilo".
"Jer po mojim spoznajama, što ne opravdava viđeno, nije došlo do velikih propusta u cijeloj akciji, ali nije mi jasno što se pokušalo 'pumpanjem' ružnih scena i tu vidim i odgovornost svih nas, onih koji snimaju, onih koji emitiraju, ali i onih koji neodgovorno grade priču o 'uroti da se uništi…'", kazao je profesor.
O naknadama za svinjogojce
"Naknada je propisana i ona kolika god bila, uzgajivaču je nedostatna. Ali malo se komunicira da Hrvatska ne pravi razliku kod ugroženih uzgajivača nego prema svima ima isti pristup", rekao je profesor Grgić pa dodao da "Vlada pokušava premostiti dohodovno izgubljenu narednu godinu bez proizvodnje, sačuvati već uveliko narušeno povjerenje između proizvođača i administracije, ali treba nam jasna komunikacija s javnošću i ti je odgovornost svih nas".
I s dvostruko većom naknadom teško će se pokriti svi gubitci. Profesor Ivo Grgić s Agronomije apelirao je na "smirivanje napetosti koja nikome nije potrebna jer, ne zaboravimo, cikličnost pojave bolesti je postala obilježje suvremene poljoprivrede. I tko zna što nas sutra čeka, neka druga pošast."
